Godišnjica terorističkih napada: Prije 19 godina srušeni su Blizanci

Nju Jork obilježava godišnjicu terorističkih napada 11. septembra 2001. u dubokoj krizi, sa sve većim stopama kriminala, mnogobrojnim napuštenim stanovima i zatvorenim trgovinama te beskućnicima na svakome koraku, oko čega se vodi i politička bitka s vladom pred predstojeće predsjedničke izbore.

Uprkos pandemiji koronavirusa, najveća američka metropola održaće godišnju ceremoniju u čast gotovo 3000 poginulih u tim najsmrtonosnijim napadima u američkoj istorije. Minutom ćutnje obilježiće se trenutak kad su se avioni koje su oteli džihadisti zaletjeli u tornjeve blizance Svjetskog trgovinskog centra.

Porodice žrtava neće kao ranijih godina držati govore nego su svoje prigodne riječi snimile. Ali moći će se okupiti na mjestu događaja, uz obvezno nošenje maski i poštovanje distance. Nacionalni memorijalni centar i muzej 11. septembra tom će prigodom biti otvoreni prvi put od početka marta.

Devetnaest godina kasnije, 11. septembra simbol je herojstva Njujorčana. Gradski čelnici ističu da je zahvaljujući njihovoj snažnoj volji grad u posljednjih mjesec dana značajno spustio stopu širenja zaraze virusom, od kojeg je umrlo više od 23.000 građana.

Ali mnogi, kao guverner Endrju Kuomo u utorak, upozoravaju na novu veliku kušnju zbog “sekundarnih” privrednih i socijalnih posljedica pandemije.

Gejl Bruer, predsjednica okruga Menhetna, priznaje da je to ostrvo, simbol Nju Jorka, danas pogođen višestrukim problemima.

Neki su direktno uzrokovani koronavirusom: gotovo sve banke, osiguravajuća društva i druga preduzeća u kojima se radi u uredima prešla su u martu na rad od kuće i tako rade i dalje zbog čega poslovne četvrti zjape prazne, a posljedice toga osjećaju hiljade malih restorana koji su hranile te radnike.

Čak i ako mu Menhetn nedostaje, 26-godišnji informatički inženjer Boris Tulčinski očekuje, kao i puno njegovih kolega, da će do jula sljedeće godine raditi od kuće, u susjednom Nju Džersiju.

Nestalo je i više od 60 miliona turista koji su svake godine posjećivali Nju Jork, a pobjegle su i hiljade Njujorčana: samo s Menhetna otišlo je najmanje 35.000 ljudi, što dokazuju zahtjevi za dopisno glasanje na predsjedničkim izborima, kazala je Gejl Bruer.

Zatvoreno je i puno trgovina: između 2017. i 2020. broj praznih komercijalnih prostora gotovo se udvostručio, dodala je.

Kad je riječ o beskućnicima, sve ih se češće može vidjeti nakon što su se zatvorila mnogobrojna skloništa, a oko 13.000 ih je premješteno u prazne hotele na Menhetnu , kazala je.

Povećanje broja ubistava i pucnjava jedan je od znakova duboke krize. Premda je to daleko od raširenog kriminala 1970-ih i 1980-ih, grad, koji se hvalio da je jedan od najsigurnijih na svijetu, sada ponovno bilježi nivoi kriminala iz 2012., kako navodi Nju Jork Tajms.

“Ne mogu vam reći koliko primam poziva Njujorčana koji su doslovno zabrinuti da grad propada”, rekao je u utorak Kuomo.

Svi njujorški čelnici ističu, međutim, da su uvjereni da će grad uspjeti preokrenuti takav silazni trend, ali za koliko vremena?

Premda grad pokazuje znakove oporavka, kao što su primjerice ponovno otvaranje muzeja koje je počelo potkraj avgusta te najavljeno otvaranje restorana potkraj septembra, to bi ipak moglo potrajati tri godine, smatra Bruer, prenoseći mišljenje agenata za prodaju nekretnina.

Dok se to ne dogodi, manje od dva mjeseca od predsjedničkih izbora opisana kriza postala je jedna od tema u političkoj bitki s Trampovom vladom.

Republikanski predsjednik ponavlja da je povećanje kriminala u toj demokratskoj utvrdi, u kojoj je i sam rođen, posljedica nesposobnosti i slabosti njegovih izabranih vlasti. U utorak je tako optužio gradonačelnika i guvernera Nju Jorka da “uništavaju” grad.

Njujorški zvaničnici krivicu pak prebacuju na njega i republikance jer odbijaju odobriti milijarde dolara Nju Jorku, kao i drugim demokratskim gradovima, kako bi popunili goleme rupe u proračunu.

“Tramp pokušava ubiti Nju Jork, to je lično, to je psihološki motivisano”, ustvrdio je u utorak Kuomo.

Izvor: dnevnik.ba