Da li je proširenje EU mrtvo?

Objavljeno: 20. 10. 2019 u 14:32h

Da li je proširenje EU zauvijek mrtvo? – pita Dojče vele nakon što je Francuska stavila veto na početak pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije EU.

DW prenosi ocjenu Aleksandre Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost da je vetom Francuske poslata poruka svima na Balkanu da nisu dobrodošli u Uniju, ali i mišljenje profesora Univerziteta u Gracu Florijana Bibera da proširenje nije mrtvo, ali da će zahtijevati više vremena i da će biti više frustracija, nego što je očekivano.

“Poruka koju su Albanija i Sjeverna Makedonija, ali i Srbija, Crna Gora, BiH i Kosovo dobili jeste da nisu dobrodošli – šta god da urade”, rekla je Štiglmajer u razgovoru za DW.

Vjerodostojnost EU na Zapadnom Balkanu je, smatra ona, na istorijskom minimumu.

“Ovo je apsolutno najniža tačka na kojoj smo se našli u posljednjih 20 godina kada je u pitanju politika proširenja”, rekla je Štiglmajer.

Štigmajer kaže da je važno da zemlje Zapadnog Balkan shvate da sve što rade u oblasti reformi rade zbog svog boljitka, a ne samo zbog puta u EU.

Biber dodaje da je “to bio slučaj sa rješavanjem imena Sjeverne Makedonije, a isto je i sa sporom Srbije i Kosova”.

“Francuska je pokazala spremnost da drži ostatak EU, ali i zemlje van Unije, za taoce svoje političke agende. To nije novina, ali na ovako radikalan način svakako nije dobar signal za budućnost proširenja“, ocjenjuje Biber.

Profesor iz Graca se pita “zašto bi sada Srbija ili Kosovo pristali na komplikovanu normalizaciju odnosa, zašto dalje reforme u regionu?“

“To ne znači da se reforme neće nastaviti, ali biće mnogo teže. Biće i lakše za one koji traže prijatelje na drugim stranama i vode se izgovorom ”šta nam EU nudi?”“, objašnjava Biber.

Biber smatra da je proširenje od “najuspješnije politike EU“ postalo “kolateralna šteta“ sukobljenih vizija budućnosti Unije.

“Blokada Francuske govori da se ovdje manje radi konkretno o zemljama kandidatima, a više o dubokoj skepsi prema proširenju”, navodi Biber.

DW podsjeća i da je odlazeći predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, vidno uznemiren negativnim ishodom diskusije o proširenju, objašnjavao da je u pitanju samo “kratkoročna kriza, a ne i kraj proširenja”.

S druge strane, odlazeći predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker rekao je da, ako je ovo kraj proširenja, EU će morati da se suoči sa oštrim kritikama jer je ohrabrivala te zemlje, pomagala im, zvaničnici EU su je posjećivali i davali javna obećanja.

“Ako želimo da nas poštuju, moramo da održimo obećanja“, rekao je Junker.

On je dodao da se ne radi o tome da li su ove zemlje spremne da uđu u EU nego da li su ispunile uslove za početak pregovora.

“Neke zemlje članice smatraju da tih uslova nema. Ja mislim da je to istorijska greška”, rekao je Junker.

DW podsjeća da je premijer Hrvatske Andrej Plenković izračunao da je Hrvatska, uz duže i teže pristupne razgovore od drugih zemlja članica, u EU ušla poslije 2.096 dana pregovora.

Za to vrijeme Srbija je otvorila tek polovinu od 35 pregovaračkih poglavlja, navodi DW i ocjenjuje da će, u najboljem slučaju, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji biti potrebno deset godina da pređu taj put.

Izvor: Agencije

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

1 komentar

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Komentari na clanak: Da li je proširenje EU mrtvo?

  1. Toni B

    Nova predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen izjavila je 10. 9.2019. da će Dubravka Šuica, potpredsjednica EK-a za demokraciju i demografiju, biti zadužena za konferenciju o budućnosti Europe koja bi trebala pokazati kakav EU žele njegovi građani. Konferencija bi trebala početi 2020. i trajati dvije godine. Za vrijeme dok Hrvatska bude predsjedavala EU, u petom mjesecu 2020., Andrej Plenković biti će domaćin samitu Europskog vijeća na kojem će se donijeti odluka što dalje sa proširenjem i uopće o stvarima važnim za budućnost EU. Sve će se napraviti da bude bolje nego do sada. Nada i perspektiva mora opstati. To je naša obaveza.

    Prikaži/sakrij komentare

    Prijavi komentar

    Spam
    Reklama
    Vrijeđanje

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.