RS brojnija, FBiH i distrikt u minusu

U BiH je prošle godine čak 40.305 stanovnika mijenjalo svoje prebivalište, prelazeći iz entiteta u entitet ili na prostor Brčko distrikta BiH i obratno, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH o unutrašnjim migracionim kretanjima.

Ipak, ti podaci pokazuju da je prošle godine FBiH i Brčko distrikt napustilo znatno više stanovnika nego šte se u nju doselilo, dok je RS jedina uspjela da ima pozitivan migracioni saldo.

Sa druge strane, demografi i sociolozi u BiH ističu da su migracije stanovništva savremeni i možda najobjektivniji pokazatelji situacije nekog prostora, države ili društva te da se u ovakvim uslovima života, ljudi rukovode narodnom izrekom, “trbuhom za kruhom”.

Naime, ukupni migracioni saldo ili razlika između broja doseljenih i odseljenih RS za prošlu godinu je 3.440 i pozitivan je, dok je FBiH zabilježila minus 3.192, te Brčko distrikt 248 stanovnika manje.

Najveći broj preseljenog stanovništva unutar BiH bio je starosti od 20 do 39 godina, što je oko 49 odsto ukupnih kretanja. Isto tako, treba naglasiti da statistički podaci pokazuju da su se u BiH prošle godine više preseljavale žene nego muškarci.

U Agenciji za statistiku BiH rekli su da su prošle godine u FBiH doselila 25.082 stanovnika, a odselila 28.274 čovjeka, dok je u Brčko distrikt BiH doselilo 608, a iz njega otišlo 856 stanovnika, što pokazuje da su ova dva dijela BiH imala više odseljenih nego doseljenih stanovnika.

Ipak, sa druge strane, u RS je prošle godine došlo 14.615 stanovnika, a iz nje otišlo 11.175, zbog čega je i ostvarila pozitivan migracioni saldo. Komentarišući ove statističke podatke, sociolog Biljana Milošević, istakla je da je sasvim jasno da svako ide tamo gdje mu je bolje i gdje sebi i svojoj porodici može priuštiti elementarne uslove života.

“Rodna gruda jest rodna gruda, ali ako ona ne pruža minimum življenja onda je jasno da će ljudi ići tamo gdje im je bolje”, smatra Miloševićeva. Prema njenim riječima, imajući u vidu prilike u kakvim živimo, svako se rukovodi onom narodnom izrekom, “trbuhom za kruhom” te da je vrlo izvjesno da će svako da se okrene novom mjestu prebivališta, gdje se nude bolje prilike za egzistenciju, bolji uslovi za rad, tamo gdje ljudi prije nađu zaposlenje pa se skoro i zanemaruje ta entitetska odvojenost.

“Zanimljive su i omladinske migracije i oni su ti koji najviše odlaze pa obično dolazi do osiromašenja ruralnih i slabije razvijenih krajeva, jer ako im se ukaže prilika za studije oni nastoje svim moguićim načinima da ostanu u gradovima u kojima su započeli studiranje te prihvataju bilo kakve poslove i ostaju u tom mjestu i na novom prebivalištu”, pojasnila je Miloševićeva neke od uzroka unutrašnjih migracija stanovništva BiH.

Izvor: Nezavisne/Nikola Salapura