RS plaća poljoprivrednicima pola premije osiguranja usjeva, ali odaziv je slab

Ministarstvo poljoprivrede subvencionira pola premije osiguranja poljoprivrednicima u RS, ali prema raspoloživim podacima, veoma mali broj ratara se odlučuje da osigura usjeve i ljetinu.

Pola Vlada, pola poljoprivrednik

Naime, prema članu 61. Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, pravo na sva podsticajna sredstva, pa tako i na sufinansiranje premije osiguranja primarne poljoprivredne proizvodnje, imaju fizička i pravna lica -korisnici podsticaja, sa prebivalištem u Republici Srpskoj koja obavljaju poljoprivrednu proizvodnju na teritoriji Republike i koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao komercijalna ili nekomercijalna i koji izvrše osiguranje primarne poljoprivredne proizvodnje za tekuću godinu.

 Predmet podsticaja je osiguranje stočarske (stoka), voćarsko- vinogradarska i povrtarsko- ratarska.

Papirologija jednostavna

Da bi ostvarili pravo na subvenciju, poljoprivredni trebaju podnijeti ti zahtjev resornom ministarstvu. Te priložiti polisu osiguranja za tekuću godinu i dokaz o izvršenoj uplati osiguranja. Visina podsticajnih sredstava isplaćuje se u iznosu do 50% iznosa osiguranja i ne može biti veća od 25.000 KM po korisniku, a rok za predaju zahtjeva za ovu namjenu je najkasnije 30. septembar tekuće godine.

U 2019. godini samo 25 zahtjeva

Kako saznajemo, u Agenciji za agrarna plaćanja, zaključno sa 17.07.2019. godine, zaprimljeno je ukupno 25 zahtjeva mada se očekuje povećanje broja zahtjeva kako se rok bude približavao. Zaprimljeni zahtjevi se odnose na osiguranje biljnih kultura od osnovnih opasnosti i to: požar, grad i grom.

U 2019. godini najveći broj zahtjeva se odnose na:

• ratarske vrste: usjev pšenice, merkantilni kukruz, uljana repica, list duvana
• povrtarske kulture: dinja, lubenica, luk, plod paradajza
• voće: jagoda, kruška, jabuka

Iako Ministarstvo izdvaja značajna sredstva svake godine nastojeći da promoviše praksu osiguranja usjeva, odnosno proizvodnje, jos uvijek je jako mali broj onih poljoprivrednika koji osiguraju svoje usjeve odnosno proizvodnju. O tome govore sljedeci podaci:

U 2018. godini, Agencija za agrarna plaćanja je zaprimila ukupno 178 zahtjeva po članu 60. Pravilnika o podsticajima za razvoj poljoprivrde i sela u 2018. godini, za sufinansiranje premije osiguranja usjeva. Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva, odobreno je 174 zahtjeva (170 korisnika, jer su neki imali zahtjev i za stočarsku i za biljnu proizvodnju), a odbijena su 4 zahtjeva.

Tako je u 2018. godini za ovu namjenu isplaćeno je ukupno 217.750 KM.

Najviše ratarskih kultura osigurano

Od ukupnog broja zahtjeva, najviše zahtjeva se odnosilo na povrtarsko -ratarsku (oko 73 %), zatim stočarsku (24%) a najmanje voćarsko- vinogradarsku (oko 3%), a premije su skolopljene sa sedam j osiguravajućih kuća u RS.

Broj premija osiguranja ipak raste

Da poljoprivrednici pomalo shvataju značaj osiguranja najbolje govore slijedeći podaci:

• 2016. godine ukupno je  odobreno 47 zahtjeva, a ukupna premija za ovu namjenu iznosila 121.190 KM.
• 2017. godine odobrena su 132 zahtjeva je 132, a ukupna premija za ovu namjenu iznosila je 159.843 KM.
• 2018. godine  odobreno je 174 zahtjeva, a ukupna premija za ovu namjenu iznosila je 217.750 KM, što je povećanje u 2018. u odnosu na 2017. godinu od blizu 73 %.

Struktura

Struktura korisnika podsticaja – podnosilaca zahtjeva je: muškarci – 149, žene – 9 i pravna lica + preduzetnici 16.

Od biljnih vrsta u 2018. najviše zahtjeva za osiguranje se odnosilo na duvan (50.675 KM obračunata premija), merkantilnu pšenicu (50.390 KM obračunata premija), te za uljanu repicu (38.704 KM obračunata premija).

Ministarstvo poručuje: osigurajte usjeve

Kako kažu u ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, osiguranje u poljoprivredi je prije svega interes proizvođača, ali i Ministarstvo želi da podstakne da što veći broj poljoprivrednika osigurava svoju proizvodnju, jer ni Ministarstvo ni Vlada ne mogu intervenisati dovoljno, kolike štete mogu nastati usljed različitih vremenskih nepogoda. Ovo je apsolutno trend i u Evropi i svijetu, i mi taj trend moramo pratiti, jer nijedna država, ma koliko ona jaka bila ne može garantovati niti nadoknaditi ogromne štete koje nastanu usljed prirodnih nepogoda ili nesreća.

“Dunav osiguranje” poručuje: Osigurajte fabriku na otvorenom

Iz osiguravajućeg društva, koje spada u jedno od onih sa najvećom tradicijom, kada je u pitanju osiguranje iz oblasti poljoprivrede, “Dunav osiguranja” poručuju:

“Potencijal poljoprivrede je veliki ali mišljenja smo i da fabrika pod vedrim nebom treba da bude osigurana. To je jedan od preduslova da se ostvari profitabilnost, koja je, ipak, navjažnija za uspješno djelovanje. Postoji niz načina kako se može zaštititi, ali nažalost, obično se smatra da je osiguranje trošak, a ne potreba za ekonomskom sigurnošću, budući da ulažete u nešto što pored tržišnih rizika nosi i rizik od prirodnih nepogoda”.

“Mišljenja smo da bi trebalo iskoristiti i jedinstvenu pogodnost koju nudi Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske (RS) svim registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, za subvenciju u iznosu od 50% čime je otvorena mogućnost svima koji žele osigurati svoje usjeve i plodove, odnosno životinje.”

Na kraju, ne dozvolite da vaš trud bude uzalud.

Banjaluka.com