OHR ostaje u BiH još dugo vremena

Uprkos činjenici da većina zemalja EU želi odlazak OHR-a iz BiH, izvjesno je da će Kancelarija visokog predstavnika u BiH ostati još duže vrijeme, ocjenjuju predstavnici bh. političkih partija koje smo juče zamolili za komentar.

Podsjećanja radi, Ulrika Marija Knoc, ambasador Njemačke u BiH, nedavno je izjavila da lokalni lideri treba da preuzmu odgovornost, a da postojanje OHR-a ima negativno djelovanje u BiH.

Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS i potpredsjednik SNSD-a, rekao je da uprkos toj izjavi i želji EU da OHR bude zatvoren, smatra da se to neće desiti.

Prema njegovom mišljenju, međunarodna zajednica je u pat poziciji jer nema saglasnosti ni za zatvaranje ili izmještanje OHR-a iz BiH, ali ni za njegovo jače djelovanje u BiH.

“Brisel u prvom planu, OHR u drugom planu i to je politika pat pozicije na neodređeno vrijeme”, istakao je Radojičić.

Osim činjenice da nijedna članica Savjeta za sprovođenje mira (PIC) van EU ne želi zatvaranje OHR-a, te da nijedna članica PIC-a, osim Turske, ne želi jače djelovanje OHR-a, Radojičić smatra da postoje i formalni razlozi zbog kojih neće biti zatvaranja OHR-a.

“Uslovi i ciljevi 5+2 za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni i niko ne zna kad će biti završeni jer pitanje državne imovine o kojoj je bio dogovor ipak se ne pomjera naprijed”, istakao je Radojičić.

Dodao je da saglasnost međunarodne zajednice u vezi s OHR-om postoji samo u smislu da mu se da uloga medijatora u nekim sporovima poput Mostara, ali ne i saglasnost za ozbiljnije djelovanje.

“Nema spremnosti važnijih prijestonica da daju saglasnost OHR-u da djeluje u bilo kom obliku nametanja”, naglasio je Radojičić.

Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, podsjeća da je OHR 2006. godine već bio spakovao kofere i da je šteta što tada nije otišao. Iako se i on slaže da se u perspektivi ne vidi trenutak odluke o zatvaranju OHR-a, ističe da raste konsenzus u međunarodnoj zajednici da se to mora desiti.

“Vjerujem da bismo imali značajno drugačiju situaciju u BiH da je u prethodnom periodu bilo praktično pušteno domaćim političkim snagama da vode procese. Ovako postoji i dalje jedna strana političara koji očekuju da im želje bude ispunjene djelovanjem OHR-a”, istakao je Bosić.

Ocijenio je da će se i dalje tražiti razlozi za vještačko produžavanje ostanka OHR-a, kao što je to činjeno u prošlosti.

“Nažalost, u BiH nije teško naći opravdanje za nešto tako. Oni će naći neku stvarnu ili vještačku krizu koju će iskoristiti kao povod, i to je praktično pitanje volje većih međunarodnih igrača kada će se to i desiti”, naglasio je Bosić.

Veso Vegar, portparol HDZ 1990, takođe ne vidi trenutak zatvaranja OHR-a, ali ocjenjuje da ovakav mandat više nikom ne koristi i da je vrijeme da svoju ulogu završi.

“Primjetno je da je OHR, nakon što je svojom odlukom u FBiH doveo na vlast neustavnu i nelegitimnu vladu, smanjio svoje djelovanje. Nažalost, njegova uloga je u proteklom periodu rijetko bila pozitivna i uglavnom je djelovao na štetu Hrvata”, istakao je Vegar.

Jedino Amir Zukić, generalni sekretar SDA, smatra da OHR ne samo da ne treba zatvoriti, već da treba direktno da djeluje u BiH, time što će proglasiti prijevremene izbore, kako bi bila riješena trenutna kriza, za koju je, kako je istakao Zukić, prvenstveno kriv Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a.

“U ovom momentu mislim da čak ni OHR ovu situaciju koju je Lagumdžija izazvao svojim nepromišljenim ponašanjem ne može riješiti. Vidite, ono što ni rimski papa nije uspio, Lagumdžija je uspio. Uvezao je dva HDZ-a, što niko nije mogao prije njega”, rekao je Zukić.

On smatra da OHR po Ustavu BiH i Dejtonskom sporazumu u ovom trenutku ni ne smije napustiti BiH.

“Po postojećem ustavnom uređenju, OHR je aktivni učesnik svih dešavanja u BiH. U Dejtonskom sporazumu je predviđeno da sve dok nadležnosti OHR-a ne preuzmu institucije BiH, njegovo prisustvo je nužno. Trebalo je on prije pet-šest godina da završi reforme. Da je tada to uradio, danas ne bi bio nužan”, zaključio je Zukić.

Rekao je da situaciju u BiH treba “mjeriti apotekarskom vagom”, a ne lomiti preko koljena.

“Ako želite rješenje, morate biti ozbiljni, odmjereni i strpljivi. Samo politika malih koraka može dati rezultat”, istakao je Zukić.

Izvor: Nezavisne