Najljepše građevine svijeta koje oduzimaju dah (Foto)

Ovo nije još jedna ‘top deset’ ljestvica. Postoji toliko stilova zgrada da bi svakom od njih trebala pripasti ‘top 50’ ljestvica, no to ćemo ostaviti za neki drugi pregled. Donosimo vam popis zgrada koje, ako ikako možete, morate vidjeti.

Umjesto toga, ova je ljestvica prikaz raznolike arhitektonske ljepote širom svijeta. Neki će raspravljati o propustima (zgrada Opere u Sydneyju, Chryslerova zgrada, Fallingwater…), no smatrajte ovo polazišnom tačkom, popisom arhitektonskih postignuća koja jednostavno morate vidjeti.

Muzej Guggenheim, Španija

Neki kritičari smatraju da Guggenheim u baskijskom gradu Bilbau u Španiji, otvoren 1997. godine, a projektovan od strane kanadsko-američkog arhitekta Franka Gehryja, izgleda kao da ga je oblikovao otvarač za konzerve, ali ovo je jedna od najuticajnijih i najupečatljivijih zgrada moderne arhitekture. Sa svojim građevnim segmentima u obliku vrpčastih listova titana i kolekcijom blokova koji su međusobno spojeni, ovaj muzej kao da daje odobrenje Bilbaovoj industrijalizaciji. E da… umalo smo zaboravili. Unutra se takođe nalazi umjetnost.

Palata Potala, Tibet

Smještena visoko iznad svetog grada Lhase ova je palata bivše sjedište tibetanske vlade i zimska rezidencija dalaj lame. Poznatija po impozantnom izgledu nego po svojim stanovnicima, ova ogromna građevina ima ukupno 13 spratova, sadrži hiljade soba i uređena je poput tradicionalnog budističkog gompe (hrama). Drži se da je više od sedam hiljada ljudi bilo uključeno u izgradnju ove palate tokom sedmog vijeka. Palata Potala danas je državni muzej Kine, a zauzela je i mjesto na ljestvici građevina pod kulturnom zaštitom UNESCO-a.

Aleksandrijska knjižara, Egipat

Između drevnih piramida i aleksandrijske knjižare, Egipt sada ima najbolje od starog i od novog. Poput gigantskog diska koji je sletio pod određenim kutem ili poput divovskog prekidača za svjetlo, Aleksandrijska knjižara na samoj obali jedan je od najvećih arhitektonskih rješenja novog doba. Dovršena 2002. godine, ova je zgrada inspirisana originalnom Aleksandrijskom knjižarom koja je osnovana u trećem vijeku prije Hrista i bila na glasu kao jedna od najvećih klasičnih institucija. Nagnut dizajn zgrade dopušta skladištenje osam miliona knjiga.

Sagrada Familia, Španija

Zasigurno najneobičnija crkva na planetu, ova je građevina nastala prema ideji jednog od najuvrnutijih svjetskih dizajnera i arhitekata Antonija Gaudija. S vrtoglavo visokim tornjevima koje se doimaju kao produženi pipci neke hobotnice, gradnja Sagrade Familije počela je 1882. godine, ali Gaudijeva je vizija bila toliko kompleksna da crkva nikada nije u potpunosti dovršena. U konačnici će sadržavati tri fasade i ukupno 18 tornjeva, od kojih najviši, onaj visok čak 170 metara, predstavlja Isusa Hrista. Planovi su da se gradnja okonča do 2026. godine, na 100. godišnjicu Gaudijeve smrti.

Taj Mahal, Indija

Je li ovo najpoznatija građevina na svijetu? Ili je barem najromantičnija (ignorišući sve više rastući, industrijom zagađen grad u njenoj blizini, kao i horde vozača rikši)? Opisan kao ‘suza na licu vječnosti’ od strane indijskog pjesnika Rabindranatha Tagorea, Taj Mahal u Agri izgrađen je prema naredbi cara Shaha Jahana u čast njegove druge žene Mumtaz Mahal, koja je preminula dok je rađala njihovo 14. dijete 1631. godine. Ovo je ekstravagantan, mramorno bijeli spomenik ljubavi, što ujedno objašnjava neprekidno naviranje mladih i zaljubljenih parova koji dolaze posjetiti ovaj spomenik.

Imam džamija, Iran

Nalazeći se pored jednog od najvećih svjetskih trgova, Imam džamija u iranskom gradu Isfahanu popločano je čudo. U potpunosti prekrivena, iznutra i izvana, blijedoplavim i žutim keramičkim pločicama (koje su Isfahanov zaštitni znak), ova je džamija nastala u 17. vijeku. Njene pločice kao da mijenjaju boju zavisno o uslovima osvjetljenja. Glavna je kupola visoka čak 54 metra i ukrašena zamršenim uzorkom stiliziranog cvjetnog mozaika, dok je veličanstveni 30 metara visok strop vrhunski primjer arhitektonskih stilova iz razdoblja Safavida (1502.-1772.). Džamija leži u samoj blizini trga, ali je postavljena iskosa, pod otprilike 45 stupnjeva, tako da je direktno okrenuta prema Meki.

Zimska palata, Rusija

Najpoznatija kao vanjsko pročelje muzeja Hermitage, ovaj dragulj boje pistacije, koji leži na samoj obali rijeke Neve u Sankt Peterburgu, projektovao je Francesco Bartolomeo Rastrelli kao zimsku rezidenciju ruskih careva. Prostirući se na cijeli blok, ova zgrada nosi svu ćud i ukrase baroka, dok se linija kipova na rubu krova doima poput ronila koji spremaju skočiti u Nevu. Zapravo, ni ne čudi što se ova zgrada nalazi baš u ovom gradu, koji je izgrađen kako bi pokazao da Rusija arhitektonski može parirati ponajljepšim evropskim gradovima.

Krak des Chevaliers, Sirija

Opisan kao ‘najljepši dvorac na svijetu’ od strane proslavljenog britanskog vojnika T. E. Lawrencea, ova krstaška utvrda koja leži na vrhu brežuljka možda je stara 800 godina, ali još uvijek stoji uspravno i prkosi zubu vremena. Ovo je klasični srednjovjekovni dvorac s debelim vanjskim zidovima koji su odvojeni od unutrašnje strukture uz pomoć jarka iskopanog u stijenama. Unutra se nalazi pravi mali grad koji sadrži sve, od kapelice preko kupelji, velikog hodnika do gotičke lođe. Najupečatljiviji znak starosti ove velebne građevine je vegetacija koja raste iz zidova, ali to opet nije nešto što se ne bi dalo popraviti redovnim održavanjem.

Muzej Oscar Niemeyer, Brazil

Projektovan od strane Oscara Niemeyera, proslavljenog arhitekta koji stoji iza kreiranja glavnog grada Brazila, Brasilije, Muzej Oscar Niemeyer u gradu Curitiba testirat će vaše poimanje estetike. Poput mnogih velikih zgrada, izgled ovog umjetničkog muzeja možete ili voljeti ili mrziti. Glavna je galerija oblika velikog staklenog oka koji balansira na vrhu žutog postolja, a do nje se dolazi uvijenim puteljcima koji se probijaju kroz jezero vode.

Aja Sofija, Turska

Aja Sofija ili Crkva Svete mudrosti velika je arhitektonska znamenitost u samom srcu Istanbula. Izgrađena u šestom vijeku kao ortodoksna crkva, ova je građevina kasnije postala džamija, a od 1935. godine muzej. Ogromna struktura izgrađena je u samo pet godina, a njezini mošus-zidovi ‘okrunjeni’ su impozantnom kupolom koja je široka 31 i visoka 56 metara. Kupola je ovjenčana prozorima tako da se odozdol čini gotovokao da lebdi povrh same građevine.

Izvor: Cafe.ba