Izdržavanje djece

Objavljeno: 25. 6. 2012 u 12:46h

Populacija samohranih roditelja u RS suočava se sa brojnim problemima – od toga da još uvijek nisu prepoznati u zakonima, do teške ekonomske situacije. Jedan od problema je i neplaćanje alimentacije, odnosno izbjegavanje izdržavanja djece, što je bila i glavna tema okruglog stola koji su, 22. juna u Banjaluci, zajednički organizovali Udruženje samohranih roditelja Ponos i Helsinški parlament građana Banja Luka.

Prema podacima koje je na okruglom stolu iznijela predsjednica Udruženja samohranih roditelja „Ponos“ Ramzija Spahić, Udruženje trenutno broji više od 3000 članica, među kojima je i 45 očeva, od kojih svega 10% njih redovno prima alimentaciju! Ona je istakla da na području banjalučke opštine “oko 150 jednoroditeljskih porodica živi ispod linije siromaštva, a djeca nekada i po tri dana nemaju šta jesti”.

Prema podacima Gender centra Vlade RS, u 2011. godini u svim osnovnim sudovima evidentirano je ukupno 56 započetih i završenih krivičnih presuda na osnovu člana 210 Krivičnog zakona – izbjegavanje izdržavanja djece. Od toga broja izrečene su samo 2 zatvorske kazne i 12 uslovnih osuda.

Sudija Osnovnog suda Banja Luka Svetozar Bajić rekao je da problem nije u parničnom postupku u kojem se odlučuje kome će pripasti djeca i koliki iznos alimentacije će jedan od roditelja plaćati, već u izvršnom postupku. „Stranke moraju pokrenuti izvršni postupak naplate, i tu bi trebalo vidjeti, odnosno naći način da se izvrši naplata, bilo pljenidbom imovine ili na neki drugi način“, istakao je Bajić.

Jedna od primjedbi se odnosila i na iznose alimentacije koji se kreću od 15 do 50 odsto od primanja roditelja, ali koji se godinama ne mijenjaju.

Iznose alimentacije trebalo bi prilagoditi realnoj situaciji, jer je smiješno da ostaju isti iznosi određeni recimo prije pet godina, rečeno je na okruglom stolu.

Dosta primjedbi upućeno je na račun centara za socijalni rad, jer ne pružaju adekvatnu pravnu pomoć strankama i ne koriste zakonske mogućnosti i ne podižu tužbe u slučajevima kada jedan od roditelja ne učestvuje u izdržavanju djece.

Veći dio diskusije bio je posvećen mogućnostima osnivanja Alimentacionog fonda preko kojeg bi se obezbijeđivalo redovno izdržavanje djece iz jednoroditeljskih porodica. Diplomirana socijalna radnica Dijana Sajić je navela da ovakvi fondovi postoje skoro u svim evropskim zemljama, samo što se negdje zove Fond za podršku porodici, a negdje Fond za izdržavanje djece, ali da je suština u tome da se kroz njega obezbjeđuju neophodna novčana sredstva, odnosno izdržavanje za djecu.

Ona je podsjetila i na preporuku Vijeća Evrope 1982 kojom se od država članica traži da obezbijede garancije za izdržavanje djece.

“U Evropi postoje 4 sistema socijalne sigurnosti. U npr. Austriji i Francuskoj sve jednoroditeljske porodice dobijaju zagarantovani predujam. U skandinavskim zemljama, Njemačkoj, Sloveniji i Malti sva djeca dobijaju istu zagarantovanu sumu do punoljetstva, bez obzira na porodično ekonomsko stanje”, navela je Sajić.

Kad je riječ o punjenju ovih fondova, Sajić je navela da to u Švedskoj ide preko poreza, čime se obezbjedjuje stalni izvor prihoda za funkcionisanje Fonda.

Aleksandra Kukoljac iz organizacije „Zdravo da ste“ podsjetila je da je jedna od preporuka UN komiteta za praćenje primjene Konvencije o zaštiti djeteta bila i da se u BiH osnuje Alimentacioni fond.

Jedan od prijedloga je bio da se, prilikom formulisanja zahtjeva koji bi bili upućeni Vladi RS, a u vezi osnivanja Alimentacionog fonda, predlagač pozove i na ovu preporuku UN komiteta, te da se punjenje budućeg Fonda pokušati ostvariti preko preraspodjele postojećih poreza.

Pomenut je i sistem PUP – procjena uticaja propisa, gdje bi trebalo tražiti da se, prilikom analize bilo kojeg novog zakona, procjena vrši i sa stanovišta zaštite dječijih prava.

Jedna od prijedloga je bio i da se jačaju centri za socijalni rad, koji su nazvani alfom i omegom u rješavanju bilo kojih socijalnih problema, te da se jača saradnja između organizacija civilnog društva i institucija.

Centri koji imaju jasno propisane zakonske obaveze trebali bi pokretati tužbe zbog neizdržavanja djece i obezbijediti da svi klijenti/ce koji dolaze u centar dobiju adekvatnu pravnu pomoć, poručeno je sa okruglog stola.

Izvor: hcabl.org

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/aktuelno/izdrzavanje-djece/||claudebot