Gdje će građani Hrvatske moći da rade od jula

Na svjetskom tržištu rada u ovom trenutku je, prema procjenama, oko 200 miliona emigranata, odnosno ljudi koji su zbog posla otišli iz matične zemlje.

Pristupanjem Hrvatske Evropskoj Uniji evropsko tržište rada se u julu otvara za hrvatske državljane, a akademski obrazovani, naučnici i sezonski radnici neće morati da posjeduju radne dozvole kako bi zarađivali za hleb u inostranstvu.

Prema podacima Bi-Bi-Sijevog (BBC) istraživanja o mobilnosti radne snage i mogućnostima zapošljavanja, portal Jutarnji list je napravio listu najtraženijh zanimanja u Evropi i svijetu iz ugla Hrvatske. Ova zanimanja su geografski, kulturalno ili ekonomski najbliža i najatraktivnijih za život i rad hrvatskh državljana.

Najtraženiji na svjetskom tržištu rada su medicinski stručnjaci, u koje spadaju ljekari i medicinske sestre, i u ovom trenutku u čak 21 zemlji vlada ozbiljan deficit tih zanimanja.

Hrvatska sa druge strane ima skoro 3.000 nezaposlenih medicinskih sestara koje bi mogle da pronađu posao u svijetu, dok je u ovom trenutku na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) više od 400 ljekara specijalista.

Izvan EU na cijeni su fizioterapeuti (1.558 nezaposlenih u Hrvatskoj), koji će bez problema pronaći posao u Australiji, Kanadi, na Novom Zelandu i u SAD-u, dok su na evropskom tlu sa tim zanimanjem u manjku u Belgiji.

Visokoobrazovani stručnjaci, inženjeri svih struka, na cijeni su u cijeloj Evropi. Posebno se izdvajaju inženjeri građevinarstva, elektrotehnike, elektronike, hemije, rudarstva, inženjeri i projektanti računarskih sistema, kao i programeri.

U evidenciji HŽ-a nalazi se skoro 400 projektanata i inženjera računarskih sistema, programera, 897 informatičara, 547 inženjera elektrotehnike…

Procjene, bazirane na ekonomskom stanju u EU 2008. godine, govore da će Uniji u idućih 37 godina, do 2050, biti potrebno 56 miliona emigranata na tržištu rada.

Prema podacima portala MojPosao.net, u 2012. je objavljeno 300 oglasa u kojima poslodavci iz inostranstva traže radnu snagu, od čega se 49 posto oglasa odnosilo na poslove u EU. Najtraženiji su bili programeri, vozači i hotelsko osoblje.

U gotovo polovini svih oglasa traženo je barem četvorogodišnje radno iskustvo uz besprekorno poznavanje stranog jezika potrebnog za obavljanje posla (uglavnom engleski), a uslov za 50 posto poslova bila je i visoka stručna sprema.

Iyvor: Glas