Vakcine na digitalnim platformama: Moć pozitivnih praksi i psihologije

Značaj efikasnog prijenosa informacija o vakcinama i procesu imunizacije u digitalnom svijetu jako je velik zbog utjecaja koji ima na javno zdravlje. Kako bi se iskoristile sve prednosti, ali i izbjegli svi nedostaci koje digitalne platforme imaju, imperativ je uključiti dobre prakse i razumijevanje psihologije. S jedne strane, digitalne platforme pružaju širok i brz način širenja informacija. S druge strane, često su preplavljene dezinformacijama, što je nerijetko potaknuto strahom, skepsom i nepovjerenjem. Kako bi se borili protiv toga, zdravstvene institucije, organizacije i pojedinci moraju primjenjivati strategije utemeljene na dokazima.

Razumijevanje ljudske psihologije ključno je za efikasnu komunikaciju o vakcinama. Kognitivne pristrasnosti, poput pristrasnosti potvrđivanja i Danning-Kruger efekta, mogu navesti pojedince da traže i vjeruju informacijama koje potvrđuju njihova postojeća uvjerenja, čak i ako su netačna. Osim toga, ljudi su  skloniji tome da se na njih utječe emocionalnim anegdotama nego suhim statistikama ili činjenicama.

Iako su statistički podaci važni, lične priče i svjedočanstva pojedinaca kojima su vakcine pomogle mogu emocionalno rezonirati, tj. mogu se donijeti zaključci na temelju onoga što se osjeća i na taj način se stvara osjećaj povezanosti. No, potrebno je pažljivo balansirati ovo sa kredibilnim izvorima informacija. Jako je bitno pokazati razumijevanje za zabrinutost ljudi. Komunikacija kojom se pokazuje empatija umjesto konfrontacije može podstaći produktivnu diskusiju u digitalnoj sferi.

Ispitivanje koje je proveo UWE Bristol 2020 godine analizirajući  komunikaciju o vakcinama na Twitteru, pokazuje da pokušaji da se protivnici vakcinacije ubijede da daju povjerenje vakcinaciji možda nisu najefikasnija strategija, jer je njihova zajednica zatvorena i pretežno neprijateljski nastrojena prema novim učesnicima  u diskusijama. Takođe, oni se često susprostavljaju bilo kojem sadržaju koji pružaju ljekari zvanične medicine i zvanični izvori informacija, jer često vjeruju u teorije zavjere. Alternativni pristup može biti onaj koji su predložili Lutkenhaus, Jansz i Bouman (2019), koji su identifikovali razgovore i zajednice koje se bave vakcinama na Twitteru, ističući one koji oblikuju javno mnijenje i biraju vijesti za koje smatraju da su bitne. Kontaktirali su one influensere koji nisu negatori niti snažne pristalice vakcinacija. Komunicirajući s njima i pružajući tačne naučne informacije i podatke o vakcinama, uspjeli su doseći zatvorene zajednice koje ne vjeruju ljekarima zvanične medicine, ali su otvoreni da razmotre poruke koje podržavaju utjecajni pojedinci iz njihove zajednice.

Takođe, George Washington Univerzitet proveo je studiju koja je objavljena 2023, godine u kojoj se zaključuje da su nakon što su pratili 403 ispitanika šest sedmica, istraživači primijetili razlike u stavovima i namjerama između onih s kojima je komunicirano empatično, pokazujući razumijevanje za njihove stavove, u poređenju s onima koji su dobijali upustva i lekcije. Grupa koja je primala empatične poruke bila je otvorenija prema vakcinaciji, te je komunikacija s njima rezultirala stavovima o važnosti podsticanja drugih na vakcinaciju, potrebom za COVID-19 vakcinacijom, te opštim povjerenjem u vakcine.

“U ovom istraživanju, provedenom dvije godine nakon početka pandemije kada su stavovi o COVID-19 vakcinama već bili čvrsto ukorijenjeni, dokazali smo da empatičan pristup edukaciji o zdravlju može promijeniti mišljenje o vakcinaciji”, izjavila je jedna od istraživačica dr. sc. Lorien Abroms.

Efikasna komunikacija o vakcinama na digitalnim platformama zahtijeva višedimenzionalni pristup koji se temelji na naučnoj utemeljenosti, obogaćen je razumijevanjem dilema pojedinaca, te uključuje komuniciranje stvarnih pozitivnih iskustava i primjera kako bi se stvorilo povjerenje i pobile dezinformacije. Prihvatanjem dobrih praksi i razumijevanjem psihologije prijema informacija, možemo se suprotstaviti dezinformacijama i infodemiji. Kako bismo sačuvali javno zdravlje, od suštinskog je značaja da odgovorno učestvujemo u komunikaciji na digitalnim platformama, promovišući tačne informacije i njegujući otvoren dijalog pun empatije.

Disclaimer: Tekst je nastao u sklopu projekta “Mladi za bolje medije”, koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i JaBiHEU, u saradnji sa UNICEF BiH i uz podršku USAID BiH.