Istražujemo: Koliko RS ima vozila i koliko su stara

U drugom tromjesečju 2021. godine u Republici Srpskoj registrovano je ukupno 124.918 vozila, što je za 6,5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Podaci su ovo Republičkog zavoda za statistiku RS.

Više od pola vozila starije od 15 godina

Ono što je kod ove statistike interesantno jeste podatak koji se odnosi na starost vozila, naime, od ukupnog broja registrovanih u navedenom periodu, 57,6 odsto su vozila starija od 15 godina, dok sa druge strane broj vozila starosti do pet godina čine svega 7,1 odsto od ukupnog broja.

Stoga, odlučili smo da istražimo da li ovaj postotak o vozilima starijim od 15 godina utiče na bezbjednost saobraćaja.

Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja i član koordinacione grupe za bezbjednost saobraćaja kaže da podatak da su u prvom tromjesječju ove godine od ukupnog broja registrovanih vozila, 57,6 odsto vozila preko 15 godina starosti je očekivan, pogotovo ako pogledamo statističke podatke za prethodnih 10 godina, gdje je prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH od početka 2011. godine do kraja 2020. godine u BiH uvezeno 517 253 vozila, dok je u istom periodu uvezeno 87 555 novih vozila.

Prosječna starost vozila se kreće oko 17 godina

“Suština je u tome da se bogatije zemlje rješavaju automobila kada pređu 150.000 kilometara, odnosno kada dođe vrijeme da se u te automobile ulaže, a s obzirom na finansijsku situaciju naših građana, upravo zbog nemogućnosti kupovine novih vozila, velika većina se upravo opredjeljuje za kupovinu starijih polovnih automobila. Prema dostupnim podacima, prosječna starost vozila se kreće oko 17 godina, što definitivno negativno utiče na bezbjednost saobraćaja iz više razloga”, kaže Ćopić.

Prema njegovim riječima, prvi razlog je taj što kod starijih vozila javlja se tzv. zamor materijala, odnosno, konstrukcija i dijelovi vozila vremenom gube na kvalitetu, metal na raznim mjestima rđa, spojevi gube na integritetu, bez obzira o kojim dijelovima ili komponentama je riječ, pošto na njih pored gubitka karakteristika zbog starosti utiču i vibracije motora i vibracije zbog samog kretanja, prelasci preko udarnih rupa i dr., što svakako doprinosi povećanju posljedica prilikom učešća istih u saobraćajnim nezgodama.

Zabluda da su starija auta bezbjednija od novih

“Takođe, na našim prostorima i dalje je prisutna velika zabluda da su starija auta bezbjednija u poređenju sa autima novije proizvodnje, što je daleko od istine. Naime, novija vozila se proizvode sa deformacionim zonama, odnosno namjerno oslabljenim dijelovima u prednjem kraju, koji popuštaju nakon što su izloženi određenoj sili, kako bi se amortizovao udarac i na taj način se ublažava naglo usporavanje koje trpi ljudsko tijelo prilikom saobraćajne nezgode. U novijim automobilima danas imate sisteme čija je svrha da spriječe nastanak same nezgode kao što su sistemi za sprečavanje blokiranja točkova prilikom kočenja, sistemi elektronske stabilnosti vozila, sistemi adaptivne brzine, sistemi za održavanje vozila u saobraćajnoj traci,… U prilog bezbjednosti novih vozila govori i činjenica da se oni danas izvode sa vazdušnim jastucima u volanima , na suvozačevom mjestu i bočno, dok starija vozila nisu opremljena vazdušnim jastucima, koji u kombinaciji sa bezbjednosnim pojasem umanjuju posljedice po lica u saobraćajnim nezgodama za 70 odsto”, objasnio je Ćopić.

On ističe da i kako napreduje auto-industrija, tako se iz enterijera novih vozila izbacuju tvrdi materijali koji doprinose težini posljedica, a papučice se projektuju tako da pucaju prilikom nezgode, tako da se smanjuje mogućnost povređivanja donjih ekstremiteta, što nije slučaj kod vozila starije proizvodnje.

“Svi pobrojani elementi zapravo govore koliko su bezbjednija nova vozila, odnosno koliko starost vozila negativno utiče na bezbjednost saobraćaja i težinu posljedica po lica koja učestvuju u nezgodama”, naglasio je Ćopić.

Kako smanjiti broj vozila starijih od 15 godina na našim putevima?

Na pitanje da li je i kako moguće smanjiti broj registrovanih automobila preko 15 godina, on kaže da smatra da u ovom momentu nije realno očekivati da se naš vozni park značajno podmladi s obzirom na cijene novoproizvedenih vozila i finansijsku situaciju na našim prostorima.

“Ono što je evidentno, jeste činjenica da prilikom kupovine novih vozila, kupac ne ostvaruje nikakve benefite. Ako uzmemo za primjer porez prilikom registracije vozila, za novoproizvedeno vozilo sa zapreminom motora većom od 3.000 cm3, platićete porez od 1.000 konvertibilnih maraka, dok porez za istu kategoriju vozila koje je staro 10 godine iznosi 500 konvertibilnih maraka”, pojasnio nam je Ćopić.

Ističe da je slična situacija i sa ostalim zapreminama motora, gdje za vozila starosti 10 ili više godina plaćate duplo manji porez.

“Kada bi se pronašao adekvatan model, kojim bi se stimulisala kupovina novijih automobila, vjerujem da bismo na taj način blago podstakli kupovinu istih i time podmladili vozni park i povećali bezbjednost saobraćaja i u konačnici smanjili društveno ekonomske troškove koji nastaju prilikom saobraćajnih nezgoda a koji RS svake godine koštaju više od 150 miliona KM”, smatra Ćopić.

Od 2019. godine u BiH može uvesti automobil sa minimalnim standardom Euro 5

On nam je kazao da je od sredine 2019. godine, na snazi je Zakon prema kome se putnički automobil u BiH može uvesti sa minimalnim standardom Euro 5 dok je standard za teretna vozila Euro 4, što je veći standard nego u zemljama u okruženju.

“Iako se broj uvezenih vozila nije značajno smanjio, svakako se povećao standard koji uvezena vozila moraju ispunjavati. Takođe, nekoliko mjeseci nakon postavljanja kamera za evidentiranje prekršaja neregistrovanih vozila evidentan je drastičan rast broja prekršaja. Kod velikog broja vozila koja nisu registrovana postoji opravdana sumnja da nisu tehnički ispravna, a po pravilu se radi o starijim vozilima. Otkrivanjem ovakvih prekršilaca istovremeno se utiče kako na smanjenje broja starih vozila koji učestvuju u saobraćaju tako i na povećanje bezbjednosti saobraćaja”, zaključio je Ćopić.