Država ima ključnu odgovornost u zaštiti braniteljica ljudskih prava

Branitelji/ce ljudskih prava suočeni su sa posebnim sigurnosnim rizicima koji uključuju maltretiranja, prijetnje, diskriminacije, prijetnje smrću, fitzički napadai i drugi oblici kršenja ljudskih prava. Aktivistice i aktivisti koji brane ljudska prava meta su nasilja najčešće zbog prirode posla, konteksta u kojem rade, geografske lokacije ili zato što pripadaju određenim etničkim grupama ili se dovode u vezu sa drugim ranjivim i manjinskim društvenim grupama, pokazali su rezultati analize “Bezbjednosni rizici u radu branilaca/braniteljica ljudskih prava u BiH“ koja je predstavljena danas u Sarajevu.

Zaštitu branilaca ljudskih prava predviđaju međunarodni pravni dokumenti kao i domaće zakonodavstvo.

„Institucionalna podrška postoji ali nije dovoljno efikasna. Potrebna su direktna i javna reagovanja, po službenoj dužnosti, koja bi osudila nasilje prema braniteljima/cama ljudskih prava“, poručila je autorica analize i generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić i dodala da institucije kroz praksu mogu pokazati svoju angažovanost kao i da su posebnim rizicima izloženi aktivisti/ce koji zastupaju prava žrtava rata, rodno zasnovanog nasilja, te LGBT aktivisti/ice i novinarke.

Pored toga, analiza je pokazala da u BiH ne postoji javno dostupna evidencija o broju, intenzitetu i vrsti napada na branioci ljudskih prava, niti same institucije odgovorne za zaštilju ljudskih prava vode posebne evidencije o ovim slučajevima i pravcima njihovog rješavanja. Istaknuto je i kako branioci ljudskih prava kao pojedinci nisu prepoznati ni u zakonu ni u javnosti kao stubovi zaštite ljudskih prava.

„Pitanje sigurnosti branioca ljudskih prava nije tipično samo za zemlje kao što su Bosna i Hercegovina ili Holandija. To je pitanje koje iziskuje kontinuiranu borbu u svakoj zemlji, od strane institucija i nevladinog sektora, žena i muškaraca“, poručio je ambasador Kraljevine Holandije u BiH Reinout Vos u obraćanju učesnicima.

Direktorica agencije za ravnopravnost spolova Samra Filipović Hadžiabdić ocijenila je kako su branioci ljudskih prava često mete napada iako imaju specifičnu i važnu ulogu u društvu.

“Nedostaje dokument koji bi definisao šta je to pravo na odbranu ljudskih prava i koji bi prepoznao branioce ljudskih prava. Država mora prihvatiti svoje pozitivne i negativne obaveze, u skladu sa međunarodnim pravnim dokumentima”, rekla je Hadžiabdić.

„Uposlenice policijskih struktura u BiH takođe su izložene sigurnosnim rizicima u svom radu“, rekla je službenica Državne agencije za istrage i zaštitu Kristina Jozić, te dodala kako od sigurnosnih agencija koje djeluju u BiH, SIPA prednjači sa brojem uposlenih žena. „Slijedeći dobre primjere u svijetu može se više učiniti na povećanju zastupljenosti žena, naročito na rukovodećim pozicijama“, dodala je Jozić.

“Članice udruženja Mreža žena policajaca trenutno rade na istraživanju slučajeva diskriminacije žena koje rade u sigurnosnim agencijama na osnovu spola. Ova analiza bi trebala pokazati stanje svijesti o tome šta sve podrazumijeva i kako se zaštiti od diskriminacije, te koliko su službenice u policijskim strukturama ugrožene prilikom obavljanja službenih dužnosti“, rekla je Jozić.

Rezultati analize predstavljeni su na Informativnoj sesiji koja je okupila 30 učesnika, predstavnika nevladinih organizacija, aktivista i novinara iz Stoca, Sarajeva, Zenice, Višegrada, Trebinja, Mostara, Bihaća i Dervente, kao i predstavnice policijskih agencija u BiH, Agencije za ravnopravnost spolova i Gender centra FBiH.

Informativna sesija realizovana je u okviru projekta “Ostati sigurne – Mreža sigurnosti za braniteljice ljudskih prava i  aktivistice protiv rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini“ kojeg implementira Fondacija lokalne demokratije uz finansijsku podršku Kraljevine Holandije.

Izvor: Bhnovinari