Neočišćene ulice i trotoari: Da li imate pravo na odštetu ako ste pali ili slupali auto?

Proteklih dana mnoge ulice, trotoari i parking-prostori u Banjaluci, ali i mnogim drugim lokalnim zajednicama ličili su, doslovno, na klizališta.

Debeli slojevi leda, nastali zbog slabo očišćenog snijega i niskih temperatura, ozbiljno su ugrozili i pješake i vozače. Hodanje zaleđenim trotoarima bilo je rizično, a vožnja po neočišćenim ulicama prava lutrija.

Zamislite starije koji se ionako sporije kreću. Ili roditelje sa bebama u kolicima. Hodanje po klizavim površinama bilo je opasno. Neke i nisu imali sreće.

Iz Doma zdravlja Banjaluka potvrđuju da su posljedice poledice već vidljive u zdravstvenim statistikama. U posljednjih nekoliko dana zabilježen je manji porast broja pacijenata koji su pomoć potražili u Službi hitne medicinske pomoći zbog povreda nastalih usljed klizanja na ledu i snijegu, što je uobičajeno za zimski period.

“Tokom vikenda, odnosno petak–ponedjeljak, zbrinuto je ukupno 19 pacijenata sa povredama nakon padova. Uglavnom se radilo o povredama gornjih i donjih ekstremiteta, dok su tri pacijenata imala povrede glave. Zabilježeno je nekoliko preloma”, potvrđeno je iz banjalučkog Doma zdravlja.

Svi pacijenti su adekvatno zbrinuti, a većina povreda bila je lakšeg do umjerenog stepena.

“Teže i životno ugrožavajuće povrede nisu česta pojava”, naglašavaju iz ove zdravstvene ustanove.

A građanima preporučuju dodatni oprez prilikom kretanja u uslovima poledice.

Imamo li pravo na naknadu štete?

Pitanje je imamo li pravo na naknadu štete ako se povrijedimo na neočišćenim trotoarima, pasarelama, pješačkim prelazima. Ili ako nam vozilo prokliže, pa nastane šteta. Odgovor je da, ali to i nije toliko jednostavno. Ali, ne treba odustati.

Pravnik Milko Grmuša ističe da odgovornost za stanje gradskih saobraćajnica i trotoara snosi Grad. Prema njegovim riječima, svako ko pretrpi povredu zbog neočišćenih i zaleđenih ulica ima pravo da traži naknadu štete.

“Grad bi trebalo da refundira odgovarajući iznos naknade svakome ko pretrpi tjelesnu povredu. Visina naknade zavisi od vrste povrede, da li je osoba zaposlena, kao i od težine posljedica”, pojašnjava Grmuša za Srpskainfo.

Međutim, procedura zahtijeva i određene dokaze. Povrijeđeni mora dokazati da je bio trijezan, da se normalno kretao i da nije sam skrivio povredu. Ključni korak je odlazak ljekaru i pribavljanje medicinske dokumentacije u kojoj se jasno navodi kakve su povrede nastale, gdje i pod kojim okolnostima.

“Što više papira i dokaza imate, lakše ćete ostvariti svoje pravo. Nije jednostavno kada se traži novac, ali postoje mehanizmi”, dodaje Grmuša.

Slična pravila važe i za vozače koji su pretrpjeli štetu na vozilima zbog poledice i neočišćenih saobraćajnica. Ako se utvrdi da je vozilo imalo propisanu zimsku opremu, da vozač nije bio pod dejstvom alkohola ili opijata, te da je poštovao saobraćajne propise i ograničenja brzine, postoji osnov za traženje naknade štete.

U tim slučajevima neophodno je prijaviti oštećenje, obezbijediti policijski zapisnik, kao i predračun ili procjenu štete iz servisa.

Iako zima i snijeg nisu iznenađenje, stanje na ulicama Banjaluke proteklih dana pokazalo je koliko neadekvatno održavanje može da ugrozi bezbjednost građana. Dok pješaci strahuju od padova, a vozači od proklizavanja i oštećenja vozila, stručnjaci podsjećaju da odgovornost postoji, kao i pravo na naknadu štete.

Izvor: ATV