Objavljeno: 5. 2. 2022 u 11:03h
Prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama važna je bez obzira na to koliko imate godina.
Međutim, stručnjaci ističu kako su određene namirnice naročito važne u određenim trenucima našeg života.
Evo na šta treba obratiti pažnju:
Mislite da samo zato što ste mladi i metabolizam vam je u punoj snazi ne morate brinuti o prehrani? Razmislite još jednom, kaže Keith Kantor, doktor nauka, prehrambeni naučnik i izvršni direktor NAMED-a, programa namijenjenog pomaganju ljudima u borbi s ovisnošću o hrani.
“Ovo je kritično desetljeće za mlade odrasle osobe. Ono što sada jedete postavlja temelje za potencijalne buduće zdravstvene problem”, objasnio je.
Prvi odabir bi vam trebalo biti voće i povrće jer te namirnice nude hranjive materijom za vaše tijelo i mozak koji se još razvijaju. Takođe je važno piti puno vode jer ona pomiče hranjive materijom kroz tijelo, kontroliše apetit i žudnju te pojačava atletske i moždane performanse, dodao je Kantor.
U redu je s vremena na vrijeme počastiti se poslasticom, ali pokušajte izbjegavati prženu hranu, peciva i slatkiše. Posebno je važno prestati konzumirati slatke napitke poput specijalnih pića s ukusom kafe, gaziranih napitaka, sportskih napitaka, pa čak i voćnog soka.
Osim toga, ispijanje previše alkohola može dovesti do problema sa spavanjem i neželjenog debljanja, a da ne spominjemo štetu koju pravite jetri, kaže Ginger Hultin, dijetetičar, nutricionist i trener.

Tridesete su godine kada većina ljudi počne osjećati probleme s radom metabolizma i zahvaljujući njegovom usporavanju i povećanom stresu te zasnivanju porodice počinju dobijati na težini, kaže Kantor.
Da biste to izbjegli, u svoju prehranu ubacite što više namirnica bogatih vlaknima, poput špinata ili kelja i avokada. Zdrave masti iz maslinovog ulja, orašastih plodova i sjemenki, zajedno s vlaknima, pomoći će vam da kontrolišete težinu tako što ćete izbjeći napade gladi i smanjiti želju za slatkom ili bezvrijednom hranom, kaže on.
Kako bi koža zadržala svjež, odmoran i mladolik izgled, birajte hranu bogatu kolagenom i vitaminom C, pa jedite puno agruma, jagoda, brokule i paprike, kaže Hultin.
Nakon dugog, stresnog dana može biti primamljivo zgrabiti komad pice, ali prekomjerna konzumacija prerađene hrane glavni je neprijatelj u 30-im godinama, kaže Kantor. Ove namirnice mogu pružiti privremeno oslobađanje od stresa, ali dugoročno će naštetiti zdravlju, psihički i fizički. Takođe, ni kofein vam nije prijatelj.
“Zbog prekomjerne konzumacije kofeina možete dehidrirati i može vam poremetiti san što je kritično, naročito u vrijeme napornih i stresnih razdoblja života”, objašnjava ona.
Četrdesete su na sredini puta između plodnih godina i srednjeg životnog doba, a dok se vaše tijelo priprema za ovaj prelaz, očekujte da će vaši hormoni divljati – posebno estrogen i testosteron, kaže Kantor.
Pomozite sebi u stabilizaciji nivoa hormona konzumiranjem povrća, s naglaskom na kupus, brokulu, karfiol i kelj, jer se pokazalo da prirodno pomažu u uklanjanju suvišnih hormona i mogu spriječiti rak.
Uz to, omega 3 masne kiseline pomoći će u smirivanju upale, izgradnji imunološkog sistema i poboljšanju izgleda vaše kože, kaže Hultin.
Zato obratite pažnju na konzumaciju namirnica poput lososa, lješnika, inćuna i srdele ili oraha, lana i chia sjemenki.

Ovo je krajnje vrijeme da se odreknete prerađene hrane bogate šećerom te brze hrane. Još jedna stvar na koju morate paziti tokom ovog desetljeća je unos soli. Previše natrijuma povezano je s visokim krvnim pritiskom, nadutošću i povećanjem tjelesne težine.
Pedesete se odnose na zdravlje kostiju. Konzumirajte hranu bogatu kalcijem, uključujući mlijeko, bijeli pasulj, losos, sardine, suve smokve, kelj, grašak, bademe, narandže ili repu, kaže Kantor.
Vlakna su takođe bitna u ovoj dobi, dodaje Hultin. Vlakna pomažu da se osjećate sito što može pomoći u regulisanju vašeg apetita, a takođe igra važnu ulogu u snižavanju nivoa holesterola u svrhu podrške srčanom zdravlju, smanjujući rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Većina ljudi do ove dobi zna da je višak šećera stvarno loš za zdravlje. Većina nas takođe zna da je šećer ukusan, a u tome i liježi problem. Umjesto da se odreknete svake slatke stvari u vašem životu, Hultin preporučuje eliminisanje dodanih šećera, poput one koja se nalazi u slatkišima, sokovima, kolačićima, pecivima i drugim desertima.
Jedenje ove vrste hrane takođe uzrokuje porast šećera u krvi i hormona inzulina, što može dovesti do dijabetesa i metaboličkog sindroma – kaže ona.
Izbjegavajte “pad šećera” ograničavanjem slatkiša na prirodne šećere, poput onih u voću i mliječnim proizvodima.

“Očuvanje zdravlja mozga trebalo bi biti fokus vaše prehrane u 60-im”, kaže Kantor.
Kokosovo ulje, avokado, orašasti plodovi i sjemenke pomoći će vam u tome.
Bobice su pune antioksidansa, još jednog hranjivog sastojka koji pomaže vašem mozgu, a takođe jača vaš imunološki sistem, ali istovremeno i smanjuje rizik od hroničnih bolesti koje mogu nastati tokom ovog desetljeća, navodi The Healthy.
Osim toga, obratite pažnju i na bjelančevine koje će vam pomoći u zaštiti od gubitka mišića i održavanju zdrave težine.
Bolest srca je vodeći ubica i muškaraca i žena u Sjedinjenim Američkim Državama, navode Centri za kontrolu i prevenciju bolesti. Čuvajte se bolesti srca tako što ćete višak zasićenih masti izbaciti iz prehrane, savjetuje Hultin.
Oni se uglavnom nalaze u životinjskim proizvodima, mliječnim proizvodima, palminim uljima i prerađenoj hrani, pa ne bi smjeli prelaziti 10 posto vaših dnevnih kalorija, prema American Heart Associationu.
Izvor: Hayat.ba
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.