Kiselo povrće čuva zdravlje

Sigurno ste mnogo puta čuli koliko je zdravo konzumirati fermentirane namirnice nastale prirodnim vrenjem. One sadrže probiotičke kulture koje čine mnogobrojne vrste bakterija. Te dobre bakterije prirodno nastanjuju naša crijeva i čine crijevnu mikrofloru.

Svi ti mikroorganizmi posebno su važni za zdravlje probavnog sistema, ali i čitavoga organizma.

Fermentirane namirnice i probiotičke kulture mogu biti od velike koristi za liječenje bolesti koje izazivaju štetni mikroorganizmi. U raznim dijelovima svijeta vijekovima se fermentiraju raznolike namirnice – soja, riža, kokosovo mlijeko, gljive, voće i povrće, razne vrste kravljeg mlijeka.

Kiseljenje povrća je veoma star i iskušan način pravljenja zdrave zimnice.

Mnoge vrste dozrijevaju u jesen i uz nekoliko temeljnih pravila zimnicu možete uspješno i jednostavno izraditi sami.

Koristite tvrdo povrće poput korijena celera, cvekle, kupusa, repe, kelerabe, paprike, krastavaca, karfiola, zelenog paradajza, tikvica, mrkve, luka.

Povrće na sebi prirodno sadrži bakterije mliječno-kiseloga vrenja. U povoljnim uslovima vlage, temperature i bez pristupa vazduha raznovrsni šećeri iz namirnica pretvaraju se u mliječnu kiselinu. Tako namirnice poprimaju svojstveni kiselkasti okus. Mliječna kiselina ujedno onemogućava rast bakterija koje uzrokuju kvarenje.

Fermentirane namirnice sačuvaće svoje temeljne nutritivne vrijednosti. Još će i dodatno biti obogaćene vrijednim vitaminima K i B-kompleksa i enzimima, dok će neka vlakna postati mekša. Ovakve namirnice su i lakše probavljive.

Dobrobiti fermentiranog povrća

Ukiseljeno povrće donosi mnoge dobrobiti našem organizmu, te djeluje na više nivoa: održava zdravu crijevnu mikrofloru, obnavlja sluznicu crijeva, potiče metabolizam i probavu, ublažava i sindrom iritabilnih crijeva, poboljšava imunitet, može spriječiti nastanak karcinoma posebno debelog crijeva, reguliše krvni pritisak, snižava povišen nivo holesterola, ublažava alergije i kožne tegobe, poboljšava raspoloženje.

Prikladno je za dijabetičare jer se šećer i skrob iz ovih namirnica pretvaraju u mliječnu kiselinu. Tako se istovremeno smanjuje količina šećera, što namirnice čini pogodnima za dijabetičare.

Tri važne napomene

Ponekad se crijeva opisuju kao “drugi mozak”. Smatra se da se najveći dio serotonina, hormona sreće, stvara upravo u crijevima. Hroničan stres negativno djeluje na crijevnu mikrofloru. Stoga svakako pokušajte izbjegavati stres, a zdravlje crijeva zaštitite unosom fermentiranih namirnica.

Fermentirane namirnice nemojte kuvati, jer će izgubiti korisne mikroorganizme. Zaboravite, dakle, sarmu i podvarak već se bacite na salatu od kiselog kupusa.

Broj korisnih mikroorganizama dodatno možete povećati ako pijete rasol, veoma zdravu slano-kiselu tekućinu u kojoj se nalazi fermentirano povrće.

Izvor: Srpskacafe