Da li sapuni prave više štete nego koristi?

Prije pojave raznih gelova za tuširanje i sapuna ljudi su živjeli zdravije. Prali su se vodom i eventualno su koristili sapuni koje su sami pravili, ali danas je većini ljudi teško zamisliti da se svaki dan ne nasapunaju i istuširaju ili okupaju u kadi.

Tom navikom uništava se imunitet i narušava prirodni nivo bakterija na koži koje nisu tamo bez razloga. One naime, ako nisu narušene, u dodiru s prljavštinom prepoznaju štetne bajterije i kožu štite od, na primjer, akni i ekcema.

“Ljudsko tijelo ima milijarde bakterija kako na koži, tako i u crijevima, a njihova prirodna ravnoteža izuzetno je važna za naše zdravlje. Redovni kontakt s prljavštinom uči zajednicu bakterija da prepoznaju koje su loše, a koje ne. Jedino što preporučujem za korišćenje je blagi sapun od organskih sastojaka”, kaže gastroenterolog Robin Čatkan, piše “Daily Mail”.

Ona dodaje kako je većina antibakterijskih sapuna prepuna jakih hemikalija koje narušavaju ravnotežu bakterija na koži, te da je pranje samo s vodom sasvim dovoljno.

Jedina mjesta koja treba malo nasapunati organskim sapunom su dijelovi ispod pazuha i prepone. Čatkanova tvrdi da nečistoća nije uzrok bolesti, već ubijanje dobrih bakterija, te da je dezinfikacija ruku uz pomoć raznih gelova i vlažnih maramica podjednako nepotrebna.

Izvor: Menshealth.rs