Pretjerana mršavost je opasnija od debljine

Sve je više debljih ljudi i onih koji svakodnevno, ponekad i cijelog života, vode bitku sa kilogramima. Međutim, treba znati da i mršavost, koja nije vezana za tjelesnu građu i nije rezultat dijete, može biti znak ozbiljnog zdravstvenog problema.

Osobe koje su klinički pothranjene imaju još veći rizik od nastanka potencijalno smrtonosnih stanja u odnosu na osobe koje su debele.

U poređenju s ljudima koji imaju normalnu tjelesnu težinu, osobe koje su pothranjene imaju gotovo dva puta veći rizik od nastanka prijevremene smrti.

Naučnici, čije je istraživanje objavljeno u časopisu “Journal of Epidemiology and Public Health”, ističu da pridajemo premalo pažnje pothranjenosti.

“Debljina je zauzela centralno mjesto kada su u pitanju zdravlje i tjelesna težina, ali zaboravljamo da pothranjenost takođe donosi brojne i ozbiljne rizike za zdravlje”, izjavio je voditelj istraživanja dr Džoel Rej.

Naučnici su pratili zdravlje ljudi u periodu od pet godina. Fokusirali su se na povezanost između indeksa tjelesne mase i rizika od nastanka prijevremene smrti.

Pothranjene osobe (indeks tjelesne mase 18,5 ili niži) su imale 1,8 puta veći rizik od nastanka prijevremene smrti u odnosu na osobe sa zdravom tjelesnom težinom (indeks tjelesne mase između 18,5 i 25,9).

S druge strane, deblje osobe (indeks tjelesne mase između 30 i 34,9) su imale za 1,2 puta veći rizik od nastanka prijevremene smrti u odnosu na osobe sa zdravom tjelesnom težinom.

Jako debele osobe (indeks tjelesne mase viši od 35) su imale 1,3 puta veći rizik od nastanka prijevremene smrti u odnosu na osobe sa zdravom tjelesnom težinom.

Iz ovih rezultata su naučnici zaključili da pothranjenost ugrožava zdravlje čak i više od pretilosti i da to pokazuje koliko je zdrava tjelesna težina važna za cjelokupno zdravlje.

Kada je normalno biti mršav?

Među raznim oblicima mršavosti jedan je oblik konstitucijske prirode. Takva je mršavost najčešće stalna. Mršavost je i nasljedna: ako je jedan roditelj uvijek bio mršav, normalno je da je takvo i dijete. Sve zavisi od brzine metabolizma. Iznenadan gubitak tjelesne težine bez razloga, kao što su dugotrajna izloženost stresu ili suviše stroga dijeta za mršavljenje, može biti uzrokovan manje-više ozbiljnim zdravstvenim teškoćama.

Tragično

Mršavi ljudi češće stradaju u saobraćajnim nesrećama nego oni s normalnom kilažom ili deblji. To je otkrilo posljednje istraživanje, gdje je dokazano da mršavi ljudi nemaju “vlastiti vazdušni jastuk” koji ostali imaju. Isto tako, najviše šanse da prežive imaju punaške osobe kada su saobraćajne nesreće u pitanju jer su njihove kosti puno jače i veći je obim oko unutrašnjih organa, koji su pritom puno zaštićeniji.

Izvor: Nezavisne