Zašto želimo onog koga ne možemo da imamo?

Većina nas je osjetila nevjerovatnu želju da budemo sa osobom koja jednostavno nije naša liga –  i ne možemo da je imamo!

Možda je razlog to što je ona zauzeta, ili zato što ju je teško osvojiti. Ili jednostavno, ta osoba ne cijeni naša osjećanja. Činjenica je da i pored svega ovoga, mi još više želimo da imamo tu osobu pored sebe.

A onda se postavlja pitanje, zašto je pored svega toga mi želimo još više. Evo odgovora…

1. Sujeta

Ne govorimo o “Zar ne izgledam fantastično u ovoj šljokičastoj haljini” vrsti sujete. Mislimo na onu vrstu sujete koja se odnosi na sopstvenu sliku o sebi i suštinski je vezana za naša čula samopoštovanja.

Mi kao ljudi volimo da se osjećamo posebno, atraktivno i važno, a to su sve stvari koje “pumpaju” našu ponos, samopouzdanje i na kraju konačnu sliku o samom sebi. Niko ne želi da se osjeća nemoćno i nepoželjno.

Isto se to odražava i na goreću želju za određenom osobom koju ne možemo da pridobijemo. Činjenica da želimo tu osobu ali ne možemo da je imamo je udarac na našu ličnu sujetu. A kada je ona povrijeđena, um pokušava da povrati osjećaj samopoštovanja. Tehnika za vraćanje samopouzdanja utiče na um koji vas tjera da dobijete stvar koja je napravila tu štetu, što je u ovom slučaju upravo ta neosvojiva osoba. Što veće i agresivnije pritiskate ovu osobu vi ga zapravo samo još više gurate od sebe, a kao posljedica toga- želite je sve više i više.

2. Oskudnost

Naši umovi na neki način daju vrijednost stvarima, a da mi toga nismo ni svjesni. Te udružene snage koje proističu od samog uma i ocjenjuju sve oko nas, zovu se ponuda i potražnja. Da, to na prvi pogled može zvučati čudno jer nas podsjeća na principe ekonomije, ali to je odličan način da shvatite kako funkcioniše unutrašnje funkcionisanje ljudskog uma.

Neka stvar čija je tražnja na niskom nivou, ali je visoka u ponudi se smatra manje vrijednom, dok u suprotnom slučaju, ako je njena ponuda slaba ona se smatra vrijednijom. Na tom principu ljudski mozak procjenjuje vrijednost svega, pa i ljudi. Ako je dostupnost osobe ograničena i želimo da provodimo više vremena sa njom (bilo lično, telefonski ili preko tekstualnih poruka) ta osoba postaje sve vrijednija za nas, što nas zauzvrat tjera da je želimo sve više jer je doživljavamo kao veoma značajnom. Zato se često dešava, kada želimo neku osobu, a ona nam ograničava vrijeme ili nije uvijek dostupna za nas, mi počinjemo mnogo više da je želimo!

3. Želja

Želja je mač sa dvije oštrice. Mi često želimo druge u skladu sa našim ličnim ukusom, iskustvom i seksualnim sklonostima, ali želja ima i socijalni element.

Skloni smo da više želimo one koji su okarakterisani kao poželjni od strane drugih. Ovo isto važi i za sve druge stvari. Na primjer, ako ste u potrazi za dobrim restoranom vi ćete najvjerovatnije izabrati onaj u kome ima više ljudi, za razliku od onog koji je prazan.

Kada je riječ o želji, onda moramo da govorimo i o ljubomori. Ako neko želi ono što mi želimo, to može izazvati osjećaj konkurentnosti, kako bi pobijedili nekog drugog i osvojili željeno. Što se tiče ljubavi, biti sa tom jednom osobom koju toliko silno želimo će povećati naše samopouzdanje i nahraniće naš ego.

Izvor: cosmopolitan.rs