Objavljeno: 30. 6. 2014 u 18:38h
Bilo da je riječ o višestruko prerađenim i očvrsnutim biljnim uljima ili prerađenoj hrani čije porijeklo više niko ne može prepoznati, namirnice sa spiska koji slijedi loše utiču na vaše zdravlje, a mogu negativno uticati na sportski trening i formu.
Prerađenoj hrani teško se oduprijeti jer su cijene pristupačne, a okusi vrlo primamljivi. Zbog toga mnogi ni ne razmišljaju o tome kakve posljedice takva hrana ima za zdravlje. Teško je eliminisati svu prerađenu hranu iz upotrebe, ali vrijedi pokušati izbaciti poneku namirnicu s ove liste.
Za razliku od maslaca, koji se radi od mlijeka, margarin se dobija iz biljnih ulja. Biljna ulja nisu problem, ali je problem kako ljudi dolaze do margarina. U preradi dolazi do stvaranja transmasnih kiselina koje potiču upalne procese u tijelu, oštećuju ćelije i zidove krvnih sudova. Smatra se da ova vrsta očvrsnute biljne masti povećava rizik od cirkulacijskih bolesti, pa čak i od raka. Zasigurno je jedna od najgorih namirnica za naše tijelo, pa se i nalazi na samom vrhu ove liste.
Najpoznatiji izvor dragocjenog likopena i drugih važnih hranjivih tvari je paradajz. Ali ako ga kupujete u konzervi, sve ste pokvarili. Sva konzervirana hrana sadrži štetni sastojak BPA, a najviše ga ima u soku od paradajza jer zbog svoje kiselosti izaziva veće ispuštanje BPA iz zidova konzervi. Stoga jedite svjež paradajz ili onaj iz staklene ambalaže. U obzir dolazi i kartonska ambalaža koja ne sadrži BPA. Konzumiranje paradajza ili ostalog voća i povrća iz konzervi vas zasigurno neće ubiti, ali ako su vam cilj sportski rezultati i zdraviji život uvijek bi trebali konzumirati sveže voće i povrće.
Salame, slanina, hrenovke i drugi suhomesnati proizvodi puni su natrijuma, a meso koje se koristi za njihovu proizvodnju je već zbog samog načina industrijskog uzgoja puno hormona, antibiotika i nitrata. Osim toga, u procesu prerade u ovakvo meso se još dodaju vještački okusi, boje, soli i konzervans. Mehanički odvojeno meso obično se obrađuje pod ekstremnim pritiskom i toplinom zbog čega gube nutritivne vrijednosti. Tradicionalne recepture ili domaća proizvodnja su puno bolji izvor, ali ni s njima ne biste trebali pretjerivati. Umjerenost je ključ uspjeha.
Grickalice će vaše napore da smanjite broj kilograma i pravilno se hranite barem poremetiti, ako ne i potpuno srušiti. Jer one sadrže puno soli, kalorija i konzervansa. Siromašne su nutritivnim vrijednostima i vlaknima zbog čega usporavaju probavu. Kokice iz vrećice koje se pripremaju u mikrotalasnoj pećnici sadrže spoj PFOA. Kad se vrećica stavi u mikrotalasnu PFOA prijanja na kokice, a preliminarne studije na ljudima povezale su PFOA s neplodnošću, rakom jetre i testisa.
Ako nešto ne možete pronaći u prirodi, vjerovatno je bolje izbjegavati. Med, stevija, pa čak i običan šećer bolji su zaslađivači od vještačkih. Vještačka sladila su jako slatka (ponekad 200 puta više nego šećer) a mozak se s vremenom navikne i počinje žuditi za slađom hranom. Aspartam je na posebno lošem glasu; tvrdi se da uzrokuje rak i neurološke probleme, a naučnici su potvrdili da dovodi do debljanja i povećava apetit. Nije problem u konzumaciji šećera i slatkog, problem je kada svoje “kvalitetne” obroke zamjenjujemo slatkim i tako unosimo previše šećera u organizam. Postajemo gotovo zavisni o šećeru.
Sve ovo stavljeno je u istu grupu jer je njihov učinak na zdravlje sličan. Osim visokog nivoa i šećera, mogu sadržavati i transmasti koje se dodaju u hranu zbog veće isplativosti od zdravih masti. Transmasti takođe produžuju rok trajanja te poboljšavaju njihovu vanjsku teksturu. Mogli bismo nabrojati puno vrsta različitih krofni, fritula i ostalih tijesta u dubokom ulju koja nikako ne bi trebala biti na vašem jelovniku. Većina krofni sadrži 35-40 posto hidrogeniziranih masti, što je najgora vrsta masti koju možete unijeti u organizam. Hidrogenizirane masti dovode do oboljenja srca i mozga, a takođe i do pojave raka. Osim toga, krofne sadrže i šećer, vještačke regulatore za tijesto i aditive. Kombinacija bijelog brašna i nekoliko puta prepečenog ulja nije dobra ni za posebne prilike, jer u sebi skriva puno zasićenih masnih kiselina.
Sadrže ogromne količine šećera i to u tečnom obliku, koji je dokazano najgori oblik konzumacije šećera. Osim toga, sadrže i razne štetne spojeve poput boje i konzervansa. Sama ta spoznaja već je sasvim dovoljna da takve sokove stavimo na naš spisak. Isto tako, gazirana pića sadrže kiseline. Potrebno je preko 30 čaša pH-uravnotežene vode da bi se neutralisala kiselost jedne koka-kole. Ostaci kiselina mogu biti veoma štetni po bubrege, obzirom da ih bubrezi moraju filtrirati. Takođe, ovo loše utiče i na kosti: alkalni minerali, poput kalcijuma, prelaze u krv da bi pomogli pri neutralisanju kiselina, što može dovesti do prijevremenog slabljenja kostiju. Studije su pokazale da se koka-kola dovodi u vezu sa oboljenjima srca, osteoporozom, pretilošću i karijesom. Možda nam za pripremu soka od prirodnog voća treba više vremena i truda, ali moramo biti sigurni da će nam takav napitak višestruko biti od koristi jer sadrži manje šećera i bogatiji je vitaminima.
Iako i sami ponekad “zavirimo u čašicu” vrijedi ponovo naglasiti kako prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića nikako ne ide zajedno sa treniranjem i zdravim načinom života. Slično kao i s ostalim porocima, tako bi trebali biti umjereni i s alkoholom koji može izazvati brojne tegobe.
Razni umaci s kojima svakodnevno “popravljamo” okus svoje hrane često su prepuni masti, šećera, kiselina, koje našem organizmu nikako ne mogu koristiti. Ako samo pogledamo sastav i nutritivne vrijednosti nekog umaka koji koristimo sve će nam biti jasno. Puno kalorija, malo hranjivih i zdravih tvari. Definitivno sportisti i umaci nisu najbolji prijatelji.
Odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina u zapadnjačkoj prehrani iznosi 15:1, a trebalo bi biti 1:1 ili barem 2:1 za omega-6. Visokorafinisana biljna ulja danas se naveliko koriste u pekarskim proizvodima i prženoj hrani. Zbog ove neravnoteže u tijelu dolazi do upalnih procesa. Važno je stoga češće jesti kuhanu ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama, maslinovo ulje, kokosovo ulje i mljevene sjemenke lana. Na samom kraju ponovićemo tezu koju sigurno već i ptice na grani znaju: zdrav život podrazumijeva pravilnu, nutritivno balansiranu prehranu, po mogućnosti iz lokalnog uzgoja.
Izvor: Narodnilijek.com
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.