Unesko će zaštititi slavu i Đurđevdan?

Krsna slava i Đurđevdan nominovani su za Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva, a da li su prihvaćeni znaće se u drugoj polovini 2014. godine.

Slavu je Republika Srbija samostalno nominovala za Uneskovu Reprezentativnu listu, dok je Đurđevdan predložen u okviru multinacionalne nominacije, rekao je Tanjugu predsjednik Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno naslijeđe, Saša Srećković.

“Inicijativa je krenula od Turske, koja ima običaj Hidrelez, sa sličnom osnovnom funkcijom buđenja proleća i prirode, i on može da se identifikuje sa našim Đurđevdanom. Turci su ga nominovali, a mi smo prišli toj nominaciji zajedno sa Rumunijom, Moldavijom, Makedonijom i Hrvatskom”, precizirao je Srećković.

Objašnjavajući razloge zbog kojih su odabrali baš ova dva elementa između 27 upisanih u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa, on je rekao da je važna “identitetska funkcija, osobenost po kojoj je karakterističan jedan narod i šira zajednica i po čemu se identifikuje najveći deo populacije jedne države”.

“Mislili smo da je najbolje krenuti sa nečim što je zaista vrlo karakteristično za naš kulturni identitet, a krsno ime ili slava je bez sumnje jedan od najvažnijih običaja, koji su karakteristični za srpski narod i za pravoslavno stanovništvo u Srbiji”, rekao je Srećković.

Unesko je prošle godine donio odluku da samo jedan element nematerijalnog kulturnog naslijeđa iz jedne zemlje može da dođe na jednu od tri liste – Reprezentativna lista, Lista elemenata kojima je potrebna hitna zaštita i Registar dobrih praksi. Izuzetak se pravi kada se radi o multinacionalnim nominacijama.

Srećković je objasnio, da bi neki element bio upisan u Uneskovu listu, mora da demonstrira jaku vezu između naslijeđa i lokalnih zajednica, da predstavlja živo naslijeđe i da ga lokalne zajednice prepoznaju kao svoje, da ga neguju i razvijaju.

“Sa upisom u listu prihvata se odgovornost da se taj običaj održava kroz razvoj. Živo i nematerijalno nasleđe se u vremenu normalno menja, ali bitno je da ima smislenu dimenziju za lokalne zajednice. Država i naročito lokalne zajednice moraju da budu svesne svog nasleđa, da ga i dalje razvijaju i održavaju. To je uslov da ti elementi i ostanu kasnije na listi”, naglasio je Srećković.

Srećković je podsjetio da je prije tri godine Srbija usvojila Uneskovu Konvenciju o očuvanju nematerijalnog kulturnog naslijeđa, formirana je mreža institucija za brigu o naslijeđu, a prošle godine je otvoren i Centar za nematerijalno kulturno naslijeđe pri Etnografskom muzeju.

Prvih 27 elemenata nematerijalnog naslijeđa upisano je u Nacionalni registar i to su krsna slava, molitva (đurđevdanski obred), belmuž, običaj izlivanja i paljenja ratarskih sveća, izrada pirotskog kačkavalja, pirotsko ćilimarstvo, filigranski zanat (Krist Beriša, kujundžija iz Kraljeva), klesarski zanat (Bela Voda), pazarske mantije (tradicionalni način pripreme), zlakuska lončarija.

Na listi su i kosovski vez, pjevanje uz gusle, groktalica, pjevanje iz vika, erski humor, kolo (kolo u tri, kolo u šest), Rumenka, sviranje na gajdama, frulaška praksa, sviranje na kavalu, naivno slikarstvo Slovaka, Lazarice u Sirinićkoj župi, izrada drvenih čutura u selu Pilica, Vukov sabor, ojkača, “Vranjska gradska pesma” i čuvanje Hristovog groba.

Novi prijedlozi za upis u Nacionalni registar već pristižu, a Srbija može i sljedeće godine, do 31. marta, da predloži nove elemente za Uneskove liste.

Izvor: b92