Zašto glad izaziva agresiju, ljutnju i razdražljivost?

Nije rijetkost da i najmirnije osobe postanu ljute kada su gladne. Kako prolazi vrijeme od posljednjeg obroka, količina hranjivih supstanci počinje opadati, a onda slijedi napad razdražljivosti uslijed pojave gladi.

Zašto se to dešava? Ugljeni hidrati, proteini i masti razgrađuju se do prostih šećera, aminokiselina i slobodnih masnih kiselina. Kako vrijeme prolazi, količina ovih hranjivih supstanci opada. Kada nivo glukoze u krvi padne na kritičan nivo, mozak to percipira kao po život opasnu situaciju.

Manjak glukoze

Mozak je zavisan o glukozi, a kada njen nivo u krvi padne, jednostavne stvari postaće vam teške. Nećete se moći koncentrisati, pravićete greške u banalnim situacijama ili ćete početi pričati nepovezano. Osim toga, postaćete mrzovoljni i razdražljivi i sve će vam smetati.

Kada nivo glukoze u krvi padne na donju granicu, mozak određenim organima “naređuje” da sintetišu hormone koji je povećavaju. Jedan od tih hormona je i adrenalin, hormon stresa, koji se otpušta u krvotok u svim stresnim situacijama.

Djelovanje gena

Drugi razlog zašto je glad povezana sa ljutnjom je taj što i jednu i drugu u krajnjoj liniji kontrolišu isti geni. Oni utiču na lučenje hormona neuropeptid Y koji se oslobađa kad smo gladni.

Taj neuropeptid djeluje na različite receptore u mozgu, uključujući i onaj nazvan Y1 receptor. Osim što kontrolišu glad, ti receptori takođe regulišu ljutnju i agresiju.

Izvor: avaz.ba