„Vrijeme je da se iskorijeni loša reputacija nikotina“

Nikotin je dugo bio na lošem glasu, što i ne čudi, jer je sastavni dio cigareta koje su općenito štetne. Ali nikotin, kao molekula sam po sebi ne predstavlja nikakav značajan zdravstveni rizik za ljude – riječi su kliničkog psihologa i istraživača Karla Fagerströma iz Švedske.

Fagerström, kao dugogodišnji istraživač duvana i nikotina i autor knjiga Tobacco Smoking i Nicotine Depadence and Smoking Cessation, smatra da je iskustvo Švedske u smislu korištenja alternativnih nikotinskih proizvoda za smanjenje stope pušenja pokazalo paradoks koji otvara oči: uprkos sličnim razinama upotrebe nikotina kao u ostatku Evrope, Švedska bilježi znatno manje zdravstvenih problema povezanih s duvanom. I to nije slučajnost.

U izvještaju „Bez dima, manje štete“ koje je napisao s uglednim međunarodnim zdravstvenim stručnjacima, nastojao je istaknuti podatke i naučne dokaze koji pokazuju da je bitan način konzumiranja, a ne sama konzumacija nikotina.

Drugim riječima, može se reći da dok pušenje uzrokuje niz zdravstvenih problema, korištenje bezdimnih alternativa nema isti učinak. U Švedskoj su izabrali manje rizičan način konzumiranja nikotina, što je dovelo do značajno boljih zdravstvenih rezultata.

Tako, u odnosu na evropski prosjek, u Švedskoj bilježe 38 posto manje smrtnosti povezanih s duvanom i 41 posto manju učestalost raka pluća.

Istovremeno, otprilike 1 od 4 osobe u Švedskoj konzumira nikotin, što je otprilike isto kao i u BiH, što znači da Šveđani nisu izbjegli nikotin nego su jednostavno prihvatili sigurnije oblike unošenja nikotina.

Istorijski gledano, javnozdravstveni stav je bio jasan – nikotin je neprijatelj. Ipak, iako je u Švedskoj količina korištenja podjednaka, nije i način jer se unosi preko nikotinskih vrećica i drugih bezdimnih alternativa, a ne sagorijevanjem duvana, piše Fagerström.

Kako su to uspjeli? Rješenje je bilo u drugačijoj perspektivi u pogledu nikotina. Edukacijom javnosti sa jedne strane i donošenjem odgovarajućih propisa koji regulišu upotrebu nikotina, sa druge strane, mogu se ublažiti zdravstveni rizici bez potrebe za potpunom zabranom.

Fagerström nikotin uspoređuje s kofeinom. Poput kofeina, nikotin je mnogima stalni pratilac, nekima porok, a drugima utjeha. Smatra da ovaj pristup pokazuje da bi fokus trebao biti na tome kako se koristi nikotin. Ukoliko se ne napravi jasna razlika i pruže jasne informacije, riskira se naštetiti ljudima kojima treba pomoć, odnosno pušačima koji žele prestati pušiti.

U opširnijoj verziji izvještaja „Bez dima, manje štete“ Fagerström poziva svijet da preispita rat protiv nikotina i upućuje poziv na globalni prelazak na strategije smanjenja štete, koje bi mogle spasiti milione života.

„To je poziv kreatorima politika, zdravstvenim djelatnicima i društvu u cjelini da odustanu od demonizacije nikotina i da prepoznaju pravog neprijatelja – dim, a ne tvar. Švedska je dokaz što je moguće kada se napravi razlika između ovisnosti i bolesti. Vrijeme je da globalna zajednica slijedi dokaze iz Švedske i upotrijebi ih kao nacrt za zdraviji svijet“, zaključuje Fagerström.