Voda života

Objavljeno: 13. 9. 2012 u 17:29h

Voda je važna i nezamjenjiva u našem životu. Od nje ovisi naš opstanak, naše zdravlje i naše svakodnevno psiho-fizičko funkcionisanje. Voda osvježava i nas i naš organizam, daje nam energiju i omogućava nam da budemo u kondiciji. Voda uveliko uslovljava i zdravlje i ljepotu naše kože, pa je dokazano jedan od najučinkovitijih, ali i najjednostavnijih i najjeftinijih preparata za čišćenje, njegu i očuvanje mladenačkog izgleda kože lica i cijelog tijela. Da je voda eliksir ljepote znao je još davno i Hipokrat koji je antičkim damama preporučivao vodene tretmane u termalnim toplicama. I dan danas se u značajan uticaj vode pouzdaju i najljepše žene svijeta. Među obožavateljkama vode je i Madonna kojoj njen učitelj molitvom običnu vodu pretvara u posebnu i jako skupu kabala vodu. No, bila ona jeftina ili skupa, obična ili neobična, činjenica je da nijedna namirnica nema toliki uticaj na naše dobro raspoloženje i zadovoljstvo, te zdrav i mladalački izgled naše kože, kao voda.

Bez vode nema života. O vodi, koja čini čak 75% našeg organizma, zavisi naše zdravlje. Voda otapa i transportuje hranjive tvari kroz organizam, na određeni način reguliše tjelesne funkcije te rad pojedinih organa i organizma u cjelini, eliminiše štetne tvari iz organizma te održava tjelesnu temperaturu.

Prirodna i čista voda postaje sve nedostupnija, pa zbog toga potrebu za tekućinom sve više zadovoljavamo negaziranom ili gaziranom vodom u bocama.

Gubitkom tekućine naša se krv počinje zgušnjavati pa je tako gubitak od samo 2% dovoljan da dođe do vidljivog pada naših životnih potencijala i osjećaja sveopšteg umora. Kod gubitka tekućine od 4% javljaju se glavobolja i mišićni umor, 5% rezultuje nesvjesticom i grčevima, a gubitak od 10% do 15 % volumena tekućine u organizmu završava fatalno po život.

Nedostatak vode posebno je vidljiv na koži – našem najvećem organu (čini je 80% vode), koji je ujedno i glavni sakupljač tekućine. Voda održava našu kožu mekom, elastičnom i prije svega mladom.

Koliko je vode neophodno našem organizmu?

Svakodnevno, kroz proces disanja i znojenja, izlučimo oko 3 litre tekućine pa je moramo permanentno nadoknađivati kako bi nivo tekućine koja cirkuliše našim tijelom bio konstantan. Da bismo izmjenu tvari i rad organa održali na optimalnom nivou, moramo u organizam unijeti 2, 5 – 3 litre tekućine na dan. Potrebu za otprilike litrom tekućine naš organizam zadovoljava putem hrane koju unosimo u tijelo, a ostatak moramo nadoknaditi direktno, ispijanjem vode i različitih vrsta napitaka.

Pijemo li dovoljno vode?

Naučna istraživanja pokazuju da svoju potrebu za vodom ne zadovoljavamo u odgovarajućoj mjeri. Prema rezultatima jednog od njih, 73% ispitanika pije manje od 1, 5 litre vode, a 25 % čak i manje od 1 litre na dan. Naučnici porazne rezultate uglavnom pripisuju činjenici da ljudi u uslovima ubrzanog tempa i naglašeno stresnog života na vodu jednostavno zaboravljaju.

Mala “potrošnja” vode uslovljena je i genetskom činjenicom da, za razliku od potrebe za hranom koju nam naš organizam vrlo brzo signalizuje osjećajem gladi, na osjećaj žeđi koji najavljuje da moramo zadovoljiti potrebu za tekućinom, moramo mnogo duže čekati. Čekanje se još produžava proporcionalno broju naših godina.

Zato je važno znati da, kada je u pitanju nadoknađivanje tekućine, ni u kom slučaju se ne smijemo osloniti isključivo na pojavu žeđi, jer je tada naša potreba već znatno narušena, već moramo piti redovno i količinski dovoljno bez obzira na pomenuti osjećaj, posebno ako smo u zrelim godinama.

Kako organizmu osigurati dovoljnu količinu tekućine?

Da biste stekli naviku svakodnevno svom organizmu osigurati preporučenu dozu tekućine, pet dana za redom vodite svojevrsni protokol. Zapišite kada ste, šta i koliko popili te potom na kraju dana ustanovite koliko ste tekućine unijeli u svoje tijelo. Ako rezultati odstupaju od preporučene količine, potrudite se stvoriti naviku da pijete u određenim intervalima bez obzira osjećate li žeđ ili ne.  Na primjer, povežite uzimanje vode uz neku aktivnost koju inače rutinski obavljate nekoliko puta u toku dana.

Kada je riječ o količinama, uvažavajte činjenicu da naš želudac u razdoblju od otprilike 15 minuta nije u stanju “podnijeti” više od 0, 2 litre vode. Prema tome nema nikakvog smisla odjedanput popiti više od pomenutog, jer će se višak odmah izlučiti.

Koju tekućinu odabrati za piće?

Prirodna i čista voda i u našem podneblju postaje sve nedostupnija pa prema tome potrebu za nužnom tekućinom u organizmu zadovoljavajte negaziranom ili gaziranom mineralnom vodom u bocama (ili još bolje filtriranu vodu u bokalima: jeftinija je od one u bocama, svježija, pravi manje ekološkog otpada), koja ne sadrži hlor, štetne tvari i neželjene mikroorganizme, a bogata je mineralima. Iako izbor između negazirane i gazirane vode prvenstveno zavisi od toga koja nam više godi nepcu. Doktori savjetuju da onoj koja ne sadrži ugljen IV-oksid i ima relativno nisku količinu natrijuma, što znači negaziranoj, treba ipak dati prednost.

Potrebu za litrom tekućine naš organizam zadovoljava putem hrane koju unosimo u tijelo, a ostatak moramo nadoknaditi ispijanjem vode i napitaka.

Zdravu alternativu mineralnoj vodi predstavljaju kvalitetni industrijski ili, još bolje, kod kuće, svježe, iscjeđeni sokovi od voća i povrća, posebno paradajza koji, osim što će zadovoljiti potrebu za vodom, sadrže i bioelemente neophodne za izmjenu tvari u organizmu, vitamine, minerale i enzime.

Zašećerene napitke, kafu, crni čaj i alkohol, koji sadrže previše šećera te malo ili nimalo hranjivih sastojaka, radi zadovoljavanja potrebe za vodom treba umjereno dozirati. Naime, njihovo je djelovanje, između ostalog, diuretsko, što znači da pospješuju izlučivanje tekućine iz organizma.

Prirodna alternativa mineralnoj vodi i prirodnim nezašećerenim sokovima su voće i povrće, koje sadrži mnogo vode. Na samom vrhu ljestvice vodom bogatog povrća nalaze se krastavci, koji sadrže 96, 8% vode, šparoge – 93, 6%, paradajz – 92, 9%,  patlidžani – 92, 6%, tikvice – 92, 2%, korabica s 91, 6% i lubenica s 90, 2% vode. Kada je riječ o voću, najbogatija je rabarbara s 92, 5% vode, jagode s 89, 55, grejp s 89, 0%, papaja s 87, 9% te breskva s 87, 5% i ogrozd s 87, 3% vode.

Sportisti trebaju piti više tekućine!

Odgovarajuća količina vode u tijelu naročito je važna za sportiste. Naučna istraživanja su pokazala da sportistima koji ne piju dovoljno tekućine rastu puls i tjelesna temperatura, što rezultuje smanjenim sportskim uspjesima. Pored toga, sportistima se preporučuje do 2 litre tekućine više nego inače kako bi ostali u zavidnoj formi i bili manje podložni povredama. Osobama koje se bave sportom preporučljiva je kombinacija mineralne vode i voćnog soka, naročito od jabuke, u odnosu 3:1.

U vrijeme žege treba piti mlake napitke!

Činjenica da hladne napitke naš organizam nije u stanju iskoristiti u pozitivnom smislu, odavno je poznata narodima koji žive u vrućim podnebljima, pa prema tome oni ispijaju mlake napitke u malim gutljajima. Na taj se način lagano znoje, što je više nego dovoljno da se njihov krvotok ne opterećuje previše, a organizam primjereno hladi.

Izvor: Coolinarika

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zdravi-kutak/voda-zivota/||claudebot