Objavljeno: 11. 8. 2013 u 10:24h
Vjerovatno ste nekada u prodavnici ili marketu vidjeli neko voće za koje nikada niste čuli. Ipak, to je samo dio voća koje priroda nudi, a mi za njih dosta ne znamo ni kako se zovu, a kamoli kakav im je okus.
U nekim dijelovima svijeta odavno se koriste neke nama potpuno nepoznate vrste voća i od njih prave razne vrste poslastica, a neki od njih su puni vitamina, minerala i antioksidanata.
Baobab: U nekim dijelovima Afrike voće baobab koristi se već dugi niz godina. Njegov okus je kombinacija grejpa, kruške, vanilije. Ima duplo više kalcijuma od mlijeka, bogato je antioksidansima i ima šest puta više vitamina C od narandže. Jede se i sirovo i kuvano. Od njega se prave sokovi, a od lišća sa njegovog drveta se melje i dodaje hrani kao začin. U Evropskoj uniji prodaja baobaba postala je legalna tek 2008. godine.
Nangko: Jako neobično voće nangko (Artocarpus heterophyllus) ima okus kombinacije jabuke, ananasa i banane. Neobično je zbog težine, jer samo jedna voćka, dugačka do 90 centimetara, može biti teška i do 36 kilograma.
Puno je škroba i vlakana. Može se jesti sirovo, a najukusnije je kuvano. Zbog svoje slatkaste arome koristi se kao dodatak raznim jelima i kolačima. U nekim zemljama se može pronaći i sladoled sa okusom ovog voća.
Drvena jabuka: Iz Indije i Šri Lanke dolazi drvena jabuka (Limonia acidissima). Plod ovog voća ima oklop koji je “tvrd kao kamen” i jako je ljekovit. Njegovo stablo smatra se svetim u hindu religiji. Plod se koristi kao dodatak pićima i slatkišima, a od njega se pravi i džem. Plod se može jesti i sirov, a popularna kombinacija je drvena jabuka sa kokosovim mlijekom.
Kupuasu: U tropskim šumama Amazona raste voće kupuasu (Theobroma grandiflorum). Uzgaja se i u džunglama Kolumbije, Bolivije, Perua i na sjeveru Brazila. Zbog svog “čokoladnog ukusa sa okusom ananasa” i jako lijepog mirisa koristi se u proizvodnji poslastica. Smatra se supervoćem, jer je puno vitamina B1, B2, B3, aminokiselina, ima devet vrsta antioksidanasa, kalcijum, selen, kao i vitamine A i C.
Karambol: Voće karambol (Averrhoa carambola) veoma je popularno u jugoistočnoj Aziji, u južnom Pacifiku i dijelovima istočne Azije. Takođe poznato i kao zvjezdano voće, uzgaja se i u Latinskoj Americi, na Karibima, te na jugu SAD. Cijeli plod je jestiv, uključujući i “voštanu kožu”. Meso je hrskavo, čvrsto i veoma sočno. S obzirom na to da se sastoji od četiri odsto šećera, jako je slatko. Ovo voće je bogato antioksidansima, kalijem i vitaminom C. Ukus karambola poredi se sa mješavinom jabuke, kruške i limuna.
Pitaja: U dalekom Meksiku, Srednjoj i Južnoj Americi uzgaja se pitaja ili zmajevo voće. Ova vrsta kaktusa uspijeva i u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, kao i Izraelu, Kipru, Kini i sjevernoj Australiji.
Meso pitaje, koje se jede sirovo, ima blago slatki okus i malo kalorija. Sjeme se jede zajedno s mesom, a ono ima “orašasti” okus. Od tog voća se prave i sokovi i vino, a od njegovog cvijeća čajevi.
Java šljiva: Jako popularno voće na Filipinima java šljiva (Syzygium cumini) poznato je i kao duhat. Njegov okus je kombinacija slatkog i blago kiselog, a nakon što se pojede jezik dobije ljubičastu boju. Java šljiva se koristi za kontrolu dijabetesa, te u kineskoj medicini za bolesti probavnog sistema. Ovo voće sadrži visoke razine vitamina C i vitamina A, a njegovo lišće koristi se za kontrolu krvnog pritiska i upale desni.
Akebi: Neobična vrsta voća akebi (Akebia quinata) raste u sjevernom Japanu i sazrijeva tek kasno u jesen. Raste na divljoj lozi i za mnoge Japance ono je simbol promjene godišnjih doba. Kada je voće zrelo i spremno za jesti, ono se samo “otvori”. Unutrašnjost je jako slatka, a kora je gorka. Listovi se koriste za čaj, a od stabljike se pletu korpice.
Izvor: Nezavisne novine
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.