Sve istine i zablude o prehladama

Tokom prosječnog životnog vijeka, većina će pretrpjeti oko 200 prehlada, koje u prosjeku traju 9 dana, što zajedno iznosi ukupno 5 godina kašljanja, kihanja i bolnog grla. Prehlade su najčešći oblik infekcije u svijetu, no dok neki pate svake godine par puta, drugi rijetko kad da šmrcaju. Zbog čega je tako? Naučna istraživanja tokom proteklih 10 godina revolucionalizirala su naš pogled na prehladu – šta je uzrokuje, šta se događa u tijelu, i kako je pobijediti.

Slab imunološki sistem ne čini vas ranjivim – simptomi prehlade nisu rezultat destruktivnih efekata virusa, nego načina na koji vaš imunološki sistem reaguje na njih. Drugim riječima, naporni simptomi prehlade su zapravo proizvod jakog imunološkog sistema, radije nego slabog. Stoga imajte ovo na umu idući put kada vidite reklamu za suplemente koji obećavaju pomoć pri borbi protiv prehlade podizanjem imunološkog sistema.

Vitamin C ne zaustavlja prehladu – niti jedan lijek za prehladu nije bolje proučavan od vitamina C, koji navodno pomaže povečavajući aktivnost bijelih krvnih zrnaca. No, više od 30 kliničkih istraživanja na više od 10,000 ljudi ispitalo je efekte ovog vitamina, te pokazalo da ne sprječava prehladu. U najboljem slučaju samo smanjuje trajanje simptoma.

Prehladu ne možete dobiti poljupcem – ovo će vjerovatno iznenaditi mnoge, no poljubac ne prenosi prehladu. Najveća porodica virusa koja uzrokuje prehladu jesu rinovirusi, a oni rijetko ulaze u tijelo preko usta, sudeći prema istraživanju Medicinskog univerziteta Viskonsin. Naime, volonteri su ljubili prehlađene osobe cijelu minutu i po, no od 16 testova u samo jednom se dogodila prehlada ovim prenosom. Procjene sugerišu da je mogućnost da se virus prenese slinom 1:8000. Većina virusa prehlade ulaze u tijelo kroz nos, oči ili ruke, diranjem inficiranih površina.

Pranje odjeće neće ubiti viruse – pranje inficirane odjeće jedan je od glavnih načina prenosa klica u kući, navodi istraživač Čarls Gerba, inače mikrobiolog sa univerziteta Arizona. Pranje eliminiše 99 posto bakterija, no ako ih je milion, još uvijek ih ostaje 10,000. A viruse, poput onih odgovornih za prehladu, još je i teže isprati iz tkanine. Virusi traže mjesta poput nabora ili rupica u odjeći, a maramice i rukavi majica mjesta su koja ih lako sakupe.

Antibakterijski sapun neće pomoći – prehlade izazivaju virusi, a ne bakterije, što je razlog zašto antibiotici nemaju efekta. Antibiotici ubijaju bakterije sprječavajući ih da izgrade stjenke stanica. Virusi nisu stanice i nemaju stjenke, pa na njih takvi lijekovi nemaju učinka, što je razlog zašto antibakterijski sapun ne pomaže. Sanitar na bazi alkohola dobra je alternativa. U studiji koju je provelo Univerzitet Virdžinija, alkoholni sanitari bili su mnogo efikasniji u otklanjanju rinovirusa nego pranje ruku sapunom i vodom.

Topla odjeća ne štiti od prehlade – izlaganje hladnoći nema nikakve veze s prehladom. Prehlade su češće u jesen i zimu jer je hladnije, vrijeme tjera ljude u zatvorene prostore gdje se virusi lakše šire. Dapače, prehladiti se možete i ljeti ako uhvatite virus.

Geni su krivi – u zadnjih 10 godina, naučnici su otkrili genetske varijacije koje mogu objasniti zašto su neki ljudi više prehlađeni od drugih. Čini se kako postoje razlike u njihovim receptornim ćelijama, na koje se rinovirusi vezuju kada napadaju tijelo, te u količini hemikalija upale koje njihova tijela proizvode.

Izvor: Metro-portal