Šta će jesti naša djeca za 50 godina?

Za samo 35 godina naša djeca i unuci moraće da se hrane na sasvim drugačiji način od svojih predaka, ako budu željeli da spriječe nepovratno uništenje prirodne sredine.
Krmenadla ili pileći batak u tanjiru biće vrlo rijetka, basnoslovno skupa senzacija. Kad požele hamburger, lazanje ili sarmu, koristiće jeftinije sintetičko meso iz epruvete ili životinjski protein insekata.

Stručnjaci firme Mosa Meat najavili su da će za pet godina savladati tehnologiju proizvodnje sintetičkog goveđeg odreska, in vitro hamburgera ili hamburgera proizvedenog u laboratoriji koji nikada nije “pripadao” živom govečetu. To je ovih dana rekao i Mark Post biolog holandskog Univerziteta u Mastrihtu koji je prije dvije godine prvi dobio laboratorijski kultivisan protein iz matičnih ćelija goveda i od njega zamjesio prvu in vitro pljeskavicu.

Nakon tog istorijskog laboratorijskog burgera, stručnjaci Univerziteta u Tel Avivu predvođeni bioinženjerom Amitom Gefenom najavljuju na jelovniku i prvo pile iz epruvete.

Pripremu in vitro hamburgera finansirao je 250.000 evra suosnivač Googlea Sergej Brin. Jedan od osnivača kompanije Yahoo Džeri Jang i najbogatiji Azijat iz Hong Konga, Li Ka-šing, investiraju u istraživanje biljne zamijene za jaja.

Tvorac Microsofta Bil Gejts i osnivači Twittera, Evan Vilijams i Biz Stone, finansirajuBeyond Meat, kompaniju koja se bavi razvojem tehnologije proizvodnje lažnog mesa iz neživotinjskih izvora i biljaka, dok suosnivač PayPala, Piter Til, pruža podršku Modern Meadow, start-up firmi za proizvodnju supstituta za meso, bez klanja životinja i uz manje iskorištavanje tla, vode, energije i hemikalija…

Ključni ljudi informatičke tehnologije (IT) kao da se takmiče u tome ko će biti prvi u revolucionarnim probojima u prehrambenoj industriji koja traži nove načine smanjenja količine mesa kakvo smo jeli do sada. Oni očigledno misle daleko unapred, kao i u vrijeme kada su vizionarski stvarali informatičku tehnologiju koja je nama promijenila život, a njima donijela milijarde. Ali, ne samo zbog humanijeg odnosa prema životinjama, koje glavom plaćaju našu mesoždersku prirodu, nego zbog najave da će nas 2050. biti 9,6 milijardi. Uostalom, ne treba čekati ni 2050, jer danas 800 miliona ljudi na svijetu gladuje dok je milijarda gojazna.

Drugim riječima, za samo 35 godina naša djeca i unuci moraće da se hrane na sasvim drugačiji način od našeg. Proizvodnja hrane moraće da se poveća za 70 odsto, a već sada smo 40 odsto planete pretvorili u žitna polja, stočne farme, vinograde, maslinjake, povrtnjake i voćnjake.

“Krave su nevjerovatno neefikasne jer za proizvodnju 15 grama jestivog životinjskog proteina zahtevaju 100 grama biljnih belančevina”, kaže otac sintetičkog hamburgera Mark Post. Osim toga, zbog svog metabolizma, krave ispuštaju više metana od svih prevoznih sredstava na Zemlji, uključujući i avione, pa se može samo pretpostaviti šta bi se desilo kada bi se globalna potražnja za govedinom drastično povećala, a način proizvodnje ostao isti kao sada.

A sintetički hamburger nudi rješenje. Studija Oksforda i Amsterdamskog univerziteta dokazuje da će se za njegovu izradu trošiti 45 odsto manje energije, proizvodiće 96 odsto manje gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i zahtjevaće 99 odsto manje tla.

Ali problem nije samo u proizvodnji mesa i u uzgoju stočne hrane, nego i u uzgoju žitarica, žita, riže i kukuruza, što svetu danas osiguravaju 50 odsto kalorija. Jeftine su u proizvodnji, ali traže velike površine. S druge strane, manje zasićuju od, recimo, krompira ili batata. Zato vlada Kenije preporučuje zemljoradnicima sađenje slatkog krompira umjesto kukuruza, kineska vlada traži od građana da na jelovnik stavljaju krompir dok je UN još 2008. krompir proglasio “hranom budućnosti”.

Izvor: B92