Pušenje ne bi trebalo da bude metod nošenja sa stresom

Pušenje kod mladih je naviknuto ponašanje, na šta uticaj prvenstveno imaju roditelji, odnosno koliko sami svojim ličnim primjerom utiču na povećanje tendencije ka konzumiranju cigareta kod djeteta, te koliko razvijaju samopouzdanje i samopoštovanje kod djeteta, kao i osjećaj vlastite vrijednosti, kako bi se kasnije mlada osoba lakše mogla oduprijeti uticaju vršnjaka koji imaju presudnu ulogu na adolescenta (pritisak vršnjaka/vršnjačkih grupa) uz identifikaciju s roditeljima.

Cigarete nikako ne bi trebalo da budu metod nošenja sa stresom, a ako jesu, osoba bi trebalo da se osvijesti da je na taj način formirala pogrešno (iracionalno) uvjerenje, koje potkrepljuje svaki put kada pribjegne konzumiranju cigareta u tim situacijama, te stvara ovisnost o njima, a konkretne metode i korake u rješavanju trenutnih emocionalnih, ponašajnih ili bilo kojih problema su isključivo u radu na sebi edukacijom i usvajanjem zdravih navika života i stilova, te primjenom u svakodnevnom funkcionisanju, da li kroz samopomoć ili psihološku pomoć.

Umjesto toga, na raspolaganju imamo brojne izbore kako da promijenimo svoje loše navike i bolje organizujemo svoj svakodnevni život, koji nam mogu donijeti brojne prednosti i sačuvati psihičko i fizičko zdravlje. Neke od tih metoda i tehnika su: postaviti lične granice u odnosu na druge ljude (privatno i profesionalno) kroz asertivnu komunikaciju (naučiti reći NE, NE MOGU, NE ŽELIM, NE ZNAM kada se osjećam tako), napraviti raspored svojih aktivnosti na sedmičnom nivou ili bar za tri dana, zatim plan repertoara svog ponašanja i primjenjivati ga, pauze koristiti za aktivnosti koje volimo, popiti kafu s omiljenim kolegom, meditirati, uraditi vježbu relaksacije, pustiti omiljenu muziku, vođenje dnevnika, fokusiranje na ciljeve i buduće planove, hobi…

Brojni faktori utiču na to zašto neko konzumira cigareta i pored saznanja o njihovoj štetnosti. Tome pridonose i navedni faktori s početka teksta, koliko je osoba spremna da sebi pomogne na zdrav i pristupačan način, koliko ima kapaciteta da se nosi sa svakodnevnim životnim situacijama, da li ima ili nema zdravu osnovu i podršku od porodice, društva, koliko je mentalno osviještena i širokog shvatanja da potraži psihološku pomoć…

Zatim, potrebno je medijski i zakonski uticati na smanjivanje konzumiranja cigareta, te kroz brojne edukacijske radionice osvještavati i isticati koliko su cigarete štetne. Samo saznanje da se u cigareti nalazi 4.000 otrova koje osoba dobrovoljno unese u svoj organizam i još za to plati, te nikotin koji stvara zavisnost, i više je nego dovoljna činjenica protiv konzumiranja cigareta.

Mišljenja sam da se svijest ljudi značajno podigla po pitanju brige i vođenja zdravog načina života. Tome su doprinijeli kako savremeni načini komunikacije (internet, društvene mreže), gdje se sve više ističe važnost psihološkog i fizičkog zdravlja kroz zdrave navike, tako i brojne edukacije kroz psihološka predavanja i isticanje ove nauke kao najvažnije u ličnom radu i mijenjanju sebe nabolje.

Posebno je to primjetno u stavovima i ponašanju kod mladih osoba koje su sve slobodnije da potraže pomoć iz bliske društvene zajednice i pomoć psihologa, te se tako preveniraju brojne štetne posljedice do kojih može doći zbog sklonosti ka lošim navikama, među kojima je svakako i konzumiranje cigareta.

Ono što je najvažnije je da se zajednički i sistemski kroz sve navedene načine i zakonske mjere utiče dalje na sprečavanje ili smanjivanje konzumiranja cigareta.

Izvor: Nezavisne / Autor: Divna Slavnić