Objavljeno: 29. 11. 2012 u 09:53h
Obična prehlada je najraširenija infekcija na svijetu i ljudi se u prosjeku prehlade dva do četiri puta godišnje. Poznato je da postoji preko 200 virusa koji uzrokuju prehladu, stoga se pitamo kako se najbolje nositi s njima?
Mnogi trče u apoteku čim počnu kihati i gutaju preparate koji će im olakšati simptome. Ovo stvara dodatnu neravnotežu u tijelu. Međutim, uz pravo razumijevanje kako prehlada djeluje, ljudi je mogu spriječiti ili liječiti na prirodan način, što je uvijek najbolje.
Prehlada se klasifikuje kao infekcija gornjih disajnih puteva i ima niz simptoma. Najčešće su to iritacije nosa i grla, poput začepljenog nosa i kašlja.
Prije svega je važno shvatiti da prehladu izazivaju virusi, a ne bakterije. Virusi obično ne reaguju na mjere koje djeluju protiv bakterija. Zato je korišćenje antibakterijskog sapuna ili antibiotika nepotrebno. Virusi nisu živi u tipičnom smislu u kojem se to može reći za ćelije, zato ih ne možemo ‘ubiti’. Najbolji način na koji se možemo boriti s njima je smanjiti izloženost i stvoriti jak imunološki sistem koji će ih ‘rastaviti’.
Lijekovi koje kupujemo u apoteka, a namijenjeni su liječenju prehlade, ne liječe prehladu nego samo potiskuju simptome. Zdravi ljudi pokupe virus rukama i inficiraju se tako što dodiruju nosnice i oči. Suzdržite se od te navike, posebno ako niste upravo oprali ruke.
Najbolji način borbe s prehladom je spriječiti zarazu. Ovo se postiže optimalnim životnim stilom, a prehrana bogata hranjivim materijama koje jačaju organizam je ključna. Povrće, voće, ljekovito bilje i začini donose najprirodnije oblike vitamina, minerala i antioksidansa koji štite i jačaju imunološki sistem.
Osim toga, za prevenciju bilo koje infekcije važno je piti dovoljno vode, redovno se kretati, znati se nositi sa stresom, dovoljno opuštati, udisati čist zrak i biti izložen suncu da biste dobili potrebnu količinu vitamina D.
Samo jednom ‘uhvatimo’ virus prehlade. Nakon toga smo imuni na njega. Ali budući da postoji oko 200 virusa koji mogu izazvati običnu prehladu, još uvijek ostaje dosta onih na koje nismo imuni. Zato u dobi od 60 godina većina ljudi dobije samo jednu prehladu godišnje ili nijednu, dok djeca imaju šest do osam prehlada godišnje.
Ako ste prehlađeni najbolje što možete učiniti za svoje tijelo je odmarati se. To znači i uzeti dan ili dva bolovanja. Tijelo će tako imati prilike obaviti posao odbrane na najefikasniji i najbrži način.
Zatim, obezbijedite tijelo s dovoljno vode. Tkivo koje ima dovoljno vode teže će biti meta virusa, a voda pomaže u održavanju čistoće ćelija i optimizira sve njene funkcije.
Hranjive materije dobit ćete ako jedete kvalitetnu hranu. Sad je vrijeme da odbacite jako obrađenu i brzu hranu. Umjesto toga, jedite hranu koja nije prošla ili je prošla tek najmanju moguću obradu tako da je puna hranjivih materija. Sad je dobro uzeti vitamin C i cink.
Kokošja čorba od davnina je narodni lijek za bolesti disajnih puteva kao što je prehlada. U knjizi Food—Your Miracle Medicine dr. Irwin Ziment, specijalist za plućne bolesti s Kalifornijskog univerziteta u Los Angelesu, objašnjava da ta čorba liječi prehladu: ‘Poput većine proteinskih namirnica, piletina sadrži cistein, prirodnu aminokiselinu koja se oslobađa kuvanjem mesa u vodi. Cistein je po hemijskom sastavu veoma sličan farmaceutskom preparatu acetilcisteinu, koji liječnici prepisuju pacijentima koji boluju od bronhitisa i infekcija disajnih puteva.’ Taj lijek, koji se inače dobija od kokošjeg perja i kože, djeluje kao mukolitik, to jest razrjeđuje gusti sekret koji se nakuplja u nosu, grlu i plućima, te olakšava njegovo ispuhivanje i iskašljavanje. Kokošja čorba djeluje na vrlo sličan način. Onima koji žele još djelotvorniji lijek protiv začepljenja disajnih puteva, dr. Ziment preporučuje da u juhu stave bijeli luk, luk i jake začine kao što je čili.
Umjesto lijekova za prehladu punih vještačkih boja, ukusa i sastojaka, izaberite prirodni biljni ili homeopatski napitak. Od ljekovitih gljiva do običnog đumbira, bijelog luka i ehineceje – najbolje će vratiti ravnotežu u tijelu.
Izvor: Magazin.hr