Prepoznajte simptome depresije i otkrijte tehnike samopomoći

Ljudi često osjećaju tugu, neraspoloženje i bezvoljnost, a kod većine je to samo prolazno stanje.

Međutim, postoje ljudi koji se bore s depresijom koja nije samoprolazna tuga i pasivnost, već ozbiljno stanje u kojem je potrebna pomoć stručnjaka.

Depresija je stanje koje utiče na cjelokupan život bolesnika, ali i na okruženje osobe koja se suočava s ovim stanjem.

Iako je depresija bolest koja se u novije vrijeme sve češće javlja, ona je poznata od davnina. Od depresije više obolijevaju žene nego muškarci, a taj odnos je 2:1, a najčešće se javlja u četrdesetim godinama i u adolescenciji.

Takođe, bilježi se stalni porast broja oboljelih, a sve češće među mlađim ljudima. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će nakon 2020. godine depresija biti druga po redu najraširenija bolest uopšte, odmah nakon srčanih bolesti.

Pandemija korona virusa uticala je na mentalno zdravlje stanovništva širom svijeta, pa tako i u našoj zemlji. Izuzetno je važno kako se nositi s izazovima i poteškoćama koje nosi život u vrijeme pandemije. Izmijenjena svakodnevnica, smanjeni socijalni kontakti, briga za egzistenciju i strah od zaraze, sve to može prouzrokovati cijeli niz poteškoća i depresivnih stanja.

Postoji niz simptoma depresije koji se odražavaju kroz mišljenje ponašanje i motivaciju. Neki od učestalih simptoma su konstantan osjećaj tuge, umor, nedostatak energije i koncentracije, gubitak interesovanja i razmišljanje o smrti.

Depresija je vrlo često praćena anksioznošću, povećanom potrošnjom i zloupotrebom alkohola, a ponekad dominiraju tjelesni simptomi.

Način samopomoći

Depresija je stanje koje treba ljekarsku podršku, a ponekad se liječi kombinacijom lijekova i psihoterapije.

Međutim, za prevazilaženje ovog stanja vrlo je važna i samopomoć u vidu promjene životnog stila.

Prevazilaženje depresije uz pomoć lijekova i psihoterapije zahtijeva i konstantno vježbanje, uključujući kardio vježbe (trčanje i brzo hodanje) i vježbanje za razvoj mišića.

Treninzi i relaksacija su takođe jedan vid samopomoći. Tokom treninga relaksacije osoba uči kako opustiti tijelo naizmjeničnim napinajnem i opuštanjem mišića. Neke od ovih vježbi su dostupne besplatno na internetu.

Terapija svjetlom obično uključuje izloženost očiju svjetlu, naročito ujutru.

Takođe, postoje i knjige o samopomoći napisane na osnovu kognitivne bihevioralne terapije, a koje će osobi biti od pomoći. Kompjuterizirana terapija – program tretmana samopomoći putem interneta.

Savjetuje se da preispitate svoj stil života i napravite neophodne promjene te razvijete pozitivne misli o budućnosti.

Izvor: Klix.ba