Objavljeno: 15. 5. 2013 u 11:19h
Vjerovatno nismo dizajnirani za konstantne izvore stresa koji su dio modernog življenja. Dnevni saobraćaj, zvukovi, tapkanja, zujanja, a da ne pominjemo 24-časovne vijesti, mogu da poljuljaju našu odlučnost da ostanemo mirni i učine da se osjećamo napeto i iscrpljeno. Kako se okolina i ponašanje pretvaraju u biološke faktore?
U stresnim situacijama naš mozak reaguje tako što tijelu šalje signale da li da se napne ili opusti. Kad na dnevne stresove reagujemo pretjerano naše tijelo luči više adrenalina nego što je neophodno. Takvim reakcijama gubimo smirujuće hemikalije koje su nam potrebne kako bi raspoloženje i um ostali mirni, a misli, osjećanja i ponašanja integrisani i razumni. Prevencija nam pomaže da tokom dana izgradimo male trenutke mira iz kojih možemo da crpimo energiju kad osjetimo da tenzija raste. Stručnjaci nas savjetuju da u toku dana pravimo okrepljujuće male pauze, kako bismo povećali unutrašnji mir i podsjetili sami sebe da život nije konstantna trka, da će većina stvari biti urađena i da će se neke stvari koje nas brinu riješiti same od sebe.
Stavite ruke odmah ispod pupka kako biste osjetili nježno pomjeranje stomaka gore dole dok dišete. Udahnite polako. Napravite pauzu i izbrojte do tri. Izdahnite. Napravite pauzu i opet izbrojte do tri. Nastavite duboko da dišete cio minut praveći pauze od tri sekunde prilikom svakog uzdaha i izdaha. Alternativa je da, dok udobno sjedite, nekoliko sekundi sporo i duboko dišete ponavljajući sebi pri svakom udahu „ja sam “, a pri svakom izdahu „miran“. Ponovite ovaj postupak dva do tri puta i osjetite kako vam se cijelo tijelo opušta u udobnosti stolice.
Polako brojite od 10 do nula. Sa svakim brojem udahnite i izdahnite. Na primer, polako udahnite izgovarajući „10“, pa polako izdahnite. Pri sljedećem udahu recite „devet“, i tako nastavite. Ako osjećate vrtoglavicu, brojite sporije, kako bi vrijeme između udaha bilo što duže. Kada dođete do nule, trebalo bi da se osjećate opuštenije, a ako to nije slučaj, ponovite vježbu.
Dok sjedite, odahnite od svega što radite i provjerite tenziju u svom tijelu. Opustite facijalne mišiće i dozvolite vašoj vilici da se opusti i lagano otvori. Opustite ramena. Dozvolite da vam ruke padnu sa strane. Dozvolite šakama da se opuste tako da među prstima ima prostora. Nemojte prekrštati noge, držite ih rastavljenim i udobno utonite u stolicu. Osjetite kako vam potkoljenice i listovi postaju teži, a stopala puštaju korjenje u pod. Kada ste sve to uradili, polako udahnite i izdahnite. Pokušajte da se sa svakim izdahom opustite još više.
Probajte da izmasirate sami sebe. Kombinacija dodira uspješno otklanja napetost mišića. Probajte blage udarce ivicom ruke, prstima ili raširenim dlanovima. Stavite vrhove prstiju na mišićne čvorove. Gnječite mišiće u dugim blagim zamasima. Ovakvu masažu možete primeniti na bilo koji dio tijela koji možete da dohvatite. U ovako kratkom tretmanu, probajte da se fokusirate na glavu i vrat.
1. Počnite stiskajući mišiće na zadnjem dijelu vrata i ramenima. Labavo formirajte pesnicu i počnite sa brzim pokretima gore–dole sa strane i na zadnjem dijelu vrata. Zatim palčevima pravite male krugove po potiljku. Polako masirajte ostatak glave vrhovima prstiju. Zatim prstima pritisnite lobanju i pomjerajte kožu od naprijed prema pozadi i ka stranama.
2. Sad izmasirajte lice. Napravite niz malih krugova palčevima ili vrhovima prstiju. Posebnu pažnju obratite na sljepoočnice, čelo i vilične mišiće. Srednjim prstima izmasirajte korijen nosa i polako preko jagodica prijeđite na sljepoočnice.
3. Na kraju zatvorite oči. Spustite ruke blago na lice i lagano dišite nekoliko trenutaka.
Pokušajte da stvorite slike u glavi. Počnite tako što ćete se udobno smjestiti u mirnoj prostoriji. Nekoliko minuta dišite duboko. Sad zamislite sebe na mjestu koje podstiče lijepe uspomene. Kakav miris osjećate: težak miris ruža u vrelom danu, svjež jesenji vazduh, zdrav miris svježe pečenog hljeba? Šta čujete? Upijte boje i oblike koji vas okružuju. Fokusirajte se na čulna zadovoljstva: dodir nježnog vjetra, svježa trava koja vam golica stopala ili slani miris i ritmični udari okeana. Pasivno posmatrajte nametljive misli, a onda se polako udaljavajte od njih, okrećući se ka svijetu koji ste stvorili. Ovaj isključivo unutrašnji proces zaista može da umiri um, tako da odgovor na stres može da bude prekinut prije nego što izazove reakciju tijela.
Izvor: Blic
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.