Ljekari su u tome najviše pomogli: Evo kako su Britance odvratili od cigareta

Iako se posljednjih mjeseci u javnosti govori o tome kako Velika Britanija namjerava da dodatnim mjerama zaustavi problem cigareta i oboljevanja Britanaca od bolesti povezanih sa pušenjem, malo je poznato da je ova zemlja među prvima u svijetu prihvatila takozvani koncept smanjenja štetnosti, koji zagovara, između ostalih, i Institut za javno zdravlje te zemlje.

Tako pušači kao način da se odreknu cigareta dobijaju elektronsku, i to na ljekarski recept, jer se smatra da oni koji ne prestanu da puše cigarete, mogu da prelaskom na neku alternativu umanje bar rizike od oboljevanja.

Podaci ukazuju da je u Velikoj Britaniji svake godine, u posljednjih 10 godina, od 30 do 50 hiljada pušača ostavilo cigarete sa prelaskom na alternativu.

“Ono što koristimo u praksi jeste princip prestanka pušenja prelaskom na manje štetne alternative”, objašnjava Piter Harper, britanski onkolog, dodajući da program koji se finansira iz javnih sredstava traje 12 nedjelja. Tokom ovog perioda pušačima je pokrivena kupovina alternativnog proizvoda i subvencionisano savjetovanje.

Harper kaže da je moguće postepeno ohrabriti pušače da ostave cigarete putem konzumiranja bezdimnih alternativa.

„Ako uspem da utičem na 40 pacijenata dnevno da pređu na elektronsku cigaretu ili uređaj koji zagreva duvan, to znači da dobro radim svoj posao. Volim da navedem poređenje pušenja cigareta sa pokušajem prelaska preko autoputa. Možete pokušati koristiti i alternativu, pa recimo preći preko neke male lokalne ulice. Oba imaju svoje rizike, ali su oni veoma različitih inteziteta”, podvlači Harper.

Za rješavanje problema pušenja važno je razumevanje koncepta smanjenje štetnosti od strane zdravstvenih stručnjaka koji, kaže Harper, često i ne žele da razumiju ovaj koncept i ignorišu rezultate istraživanja koja povrđuju značaj bezdimnih alternativa.

„Znamo da je Američka agencija za hranu i lijekove nezavisno procijenila dostupne dokaze i, na osnovu toga, dala dozvolu da snus i zagrijani duvan budu označeni kao duvanski proizvodi modifikovanog rizika. Često čujem da nema dokaza za to, ali kada se dokazi iznesu, oni se naknadno ne prihvataju”, kaže Harper.

Tu su i argumenti da se ovi zaključci donose na osnovu toksikoloških studija i nema dovoljno kliničkih dokaza koji potvrđuju prednosti alternativnih bezdimnih proizvoda u odnosu na tradicionalne cigarete.

“Međutim, imamo i kliničke dokaze, posebno iz Švedske koja ima najnižu stopu smrtnosti povezanu s pušenjem na svijetu“, kaže Harper.

Rad sa pacijentima, podrazumijeva praćenje i pokušaj ostvarenja uticaja na njihove navike. Kako kaže Harper, ljekari ne smiju kriviti pacijente za njihovu bolest i navike.

“Umjesto da ih krivimo, pokušajmo da promijenimo njihovo ponašanje. Dakle, ne treba da podstičemo osjećaj krivice kod njih, već da ih razumijemo i pokušamo da utičemo da promijene svoje živote kako bi bilo manje dima i samim tim manje štete po njihovo zdravlje“, zaključuje Harper.