Kozije mlijeko

Kozije mlijeko proizvod je mliječnih žlijezda koze namijenjen prehrani mladog kozlića.

Sadrži gotovo sve tvari potrebne za rast i razvoj mladog organizma. Kozije mlijeko čini svega 2% ukupne svjetske proizvodnje, no u prehrani se sve više ističu njegove prednosti.

U posljednjih 20 godina proizvodnja kozijeg mlijeka u svijetu bilježi sve veći porast. Sastav kozijeg mlijeka značajno se mijenja, u zavisnosti od pasmine i genotipa koza, redoslijedu i stadijumu laktacije te godišnjem dobu.

Kozije mlijeko ima bolju probavljivost i apsorpciju od kravljeg.

Glavna razlika je u količini masnih kiselina kratkog lanca i masnih kiselina srednjeg lanca. Uz visoko probavljivi protein, kozije mlijeko sadrži puno oligosaharida povoljnih za probavu (prebiotika). Kozije mlijeko sadrži i obilje energetskog supstrata adenosin trifosfata (ATP) koji znatno nadmašuje kravlje mlijeko.

Kozije je mlijeko biološki slično ljudskom mlijeku. Sadrži nizak nivo alergena, brzo se probavlja i potpuno se apsorbuje i odličan je alkalni izvor. Zato bi kozije mlijeko i proizvode od kozijeg mlijeka trebale koristiti osobe koje imaju problema sa kiselinom u probavnom traktu.

Ovo mlijeko najsličnije je ljudskom. Uz to, jedan od najpoznatijih atributa kozijeg mlijeka je nizak nivo alergena. Naučne studije pokazale su da većina dojenčadi alergičnih na kravlje mlijeko može podnijeti kozije mlijeko. Kazein, glavni protein u mlijeku, sadrži značajne količine kalcijuma i fosfata, a manje magnezijuma i citrata. Proteini kozijeg mlijeka su probavljiviji od proteina kravljeg mlijeka i efikasnija je apsorpcija amino-kiselina.

Treba oko 20% manje vremena za probavu kozijeg mlijeka.

Mliječna mast utiče na ugodan okus mlijeka te na aromu, konzistenciju i teksturu mliječnih proizvoda. Sadržaj mliječne masti u mlijeku može biti vrlo promjenjiv (od 2,5 do 6%). Razlika u mliječnoj masti kozijeg i kravljeg mlijeka je u zasićenosti i dužini lanaca masnih kiselina, što ima veliku nutritivnu i zdravstvenu važnost.

Mast kozijeg mlijeka je probavljivija od masti kravljeg mlijeka. Laktoza ili mliječni šećer značajan je izvor energije, pospješuje djelovanje probavnog sistema i povećava sposobnost organizma za vezanje fosfora i kalcijuma. Proizvodnja svih fermentiranih mliječnih proizvoda zasniva se na fermentaciji laktoze. Mlijeko sadrži anorganske i organske soli od kojih su najvažniji fosfati, citrati i kazeinat.

Kozije mlijeko sadrži veću količinu mineralnih tvari od kravljeg mlijeka, naročito kalijuma i hlorida, pa je zbog toga njegov okus blago slan. Krajem laktacije mlijeko sadrži više mineralnih tvari pa je ta slanost izraženija. Kozije mlijeko je izvrstan izvor biorazgradivog kalcijuma, fosfora i magnezijuma jer sadrži veće količine tih tvari u topljivom obliku u odnosu na kravlje mlijeko. Sadrži gotovo sve poznate vitamine. Vitamini se dijele na vitamine topljive u masti (A, D, E, K) i vitamine topljive u vodi (B1, B2, B3, B5, B6, B8, B9, B12 i C).

Mlijeko različitog porijekla sadrži različite količine vitamina.

Kozije mlijeko ima karakterističan »koziji« okus, koji potiče od slobodnih kratkolančanih masnih kiselina. Vrlo je rašireno mišljenje o neprihvatljivom okusu i mirisu kozijeg mlijeka. Međutim, svježe pomuženo kozije mlijeko s kojim se pravilno i higijenski postupa ne razlikuje se značajno po okusu i mirisu od kravljeg mlijeka.

Sezonsko razmnožavanje koza čini takođe veliku razliku u sastavu kozijeg mlijeka. Krave se mogu oploditi bilo kojeg mjeseca u godini, tako da je njihovo mlijeko na tržištu uvijek iz rane, srednje i kasne faze laktacije. Koze, osim ako ih se specijalno ne tretira, oplođavaju se samo jednom godišnje, pa je njihovo mlijeko u ranoj fazi laktacije uvijek u rano proljeće. Zbog toga je u različito vrijeme godine svo kozije mlijeko na tržištu ili u ranoj, ili u srednjoj ili u kasnoj fazi laktacije.

Iako je kozije mlijeko nešto posebno, ono sigurno nije magični eliksir.

Izvor Praktičan zivot