Kako se nositi sa stresom

Racionalno razmišljanje vrlo je bitno u rješavanju problema no često ih zamagljuju instinkti koji, iako korisni, ne predstavljaju uvijek prikladnu reakciju.

Sve životinje, pa i čovjek, posjeduju urođeni mehanizam za odbranu od opasnosti. Dio tog mehanizma su i reakcije bijega, borbe ili ukočenosti. Tokom prošlosti te reakcije bile su zaslužne za preživljavanje naših predaka u trenucima kada su im životi bili ugroženi, primjerice od strane predatora.

Današnji čovjek rijetko se nalazi u situaciji u kojoj mora izbjegavati da postane nečiji ručak, ali i dalje posjeduje iste instinkte koji se uključuju u trenucima kada se suočava s problemima.

Kada se čovjek osjeti ugroženim najčešće ne razmišlja nego jednostavno reaguje. No, instinkte se može ‘reprogramirati’ kako bi se stekla kontrola nad ponašanjem. Jednostavan način za to je postavljanje nekolicine pitanja.

Uz sljedećih šest pitanja vaše reakcije na stresne situacije trebale bi, barem djelimično, biti racionalnije i efektnije.

Koliki je raspon problema?

Koliko je problem s kojim se suočavate velik na ljestvici od 0 do 10? Kad su pod stresom, ljudi često preuveličavaju stvari. No, je li primjerice ugrožen nečiji život? Želi li vas neko izbaciti iz doma ili vam oduzeti djecu? Razmislite kolika je stvarna veličina problema s kojim ste suočeni i biće vam lakše početi raditi na rješenju.

Koliki će vremenski uticaj imati problem?

Koliko će problem s kojim ste suočeni biti bitan za primjerice šest mjeseci? Iz iskustva znamo da se stvari koje su se juče činile groznima danas često ne čine baš tako strašnima. Pokušajte zadržati odmak kako ne bi, kao u prethodnom primjeru, preuveličavali problem. Kada se nađete usred napete situacije pokušajte razmisliti kako će to uticati na vaš život za pola godine. Zapitajte se hoće li vam i nakon toliko vremena to predstavljati problem.

Kakva je vaša reakcija?

Je li vaša prva reakcija na problem bila primjerena i efikasna? Možda se radi o problemu koji se vratio jer ste ranije ‘zabili glavu u pijesak’ nadajući se da će nestati sam od sebe. Moguće je da ste bili bijesni, žalosni ili ste odlučili odustati. Ako se zapitate kakve su bile vaše dosadašnje reakcije i njihov učinak na rješavanje problema, biće vam lakše prekinuti one neefikasne reakcije.

Što možete učiniti sada?

Koje poteze možete povući odmah kako bi popravili svoj položaj? Šta je bilo, bilo je i ma kako ste do sada reagovali ako želite riješiti problem morate krenuti naprijed. Ako ranije niste bili uspješni to je možda znak da je vrijeme za potpuno drugačiju taktiku.

Kako ste reagovali ranije?

Nije se na odmet zapitati šta bi, da se opet nađete u istoj situaciji, napravili drugačije. Kada se prašina slegne razmislite kako bi ubuduće mogli potpuno izbjeći takve situacije odnosno kako postupiti da do njih uopšte ne dođe.

Možete li razmišljati pozitivno?

Postoji li u problemu s kojim ste suočeni nešto pozitivno? Izreka kaže ‘kada se jedna vrata zatvore, druga se otvore’. Tražeći pozitivne stvari u situaciji u kojoj ste se našli učite zauzeti konstruktivniji i pozitivniji pogled na život što je vrlo korisno kod rješavanja problema i otpornosti na stresne situacije.

Izvor: Metro-portal.hr