Kako nas prehrambena industrija navodi da jedemo nezdravo

“Prehrambena industrija svjesna je da najbrži put do potrošača nije njihov želudac, nego oči”, kaže Katie Rickel, psiholog iz Structure House, naučnog objekta za mršavljenje s 40 hiljada ljudi širom svijeta.

U supermarketima, prehrambena idustrija nas mami slatkim slikama na ambalažama, zdravstvenim tvrdnjama na etiketama i neodoljivim ponudama zbog kojih mislimo da sve kupujemo jeftino.

Rezultat? Donosimo impulsivne odluke i kupujemo ono što inače ne bismo. Pazite na ove lukave strategije i držite se svojih zdravih ciljeva.

Fraze koje zbunjuju

Proizvođači hrane igraju na kartu da većina ljudi ne zna dovoljno o namirnicama koje jedu, pa istaknu fraze zbog kojih će se doimati da su zdrave, primjerice ‘0 grama masti’. No, to može značiti i da je namirnica vrlo kalorična i puna soli.

Čula

Možete li odoljeti mirisu toplog hljeba ili kolačića od cimeta kada prolazite pored pekarnice ili slastičarnice? To rade namjerno. Miris hljeba oraspoložit će vas i više ćete potrošiti.

Ponude koje se ne odbijaju

Velike porcije više nisu toliko zanimljive, ali ‘kupite jedno, dobit ćete dva’, ‘besplatan pomfrit’ i slične ponude u fast-food restoranima teško je odbiti. Iako znamo da fast-food nije dobar, jeftin je. A kuponi za besplatne kave ili krumpiriće učinit će ih još primamljivijima.

Bez glutena

S obzirom da je u posljednje vrijeme dobio titulu najnovijeg ‘zlog’ sastojka hrane, oznaka ‘bez glutena’ može vas potaknuti da kupite proizvod, iako vam realno gluten u prehrani ne smeta. Javnost percipira da je hrana bez glutena zdrava i proizvođači to koriste. Često ti proizvodi sadrže kukuruzni škrob, krumpirov škrob i druge vrste škroba koji povećavaju razine šećera u krvi više od pšenice, a nisu ni zdraviji.

Brzina

Kada zapnete u redu ispred blagajne, jedino čime ste okruženi najčešće su čokoladice, žvakače gume, bomboni – zovu vas da pokleknete i uzmete ih. Još je i gore ako se to događa nakon posla, umorni ste, gladni ili vam je dosadno. Pokušajte skrenuti pogled s njih i izbjeći impuls kupnje.

Halo efekt

Jogurt je zdrav, ali ne kada je nakrcan komadićima čokolade ili gumenim bombonima. Isto vrijedi i za hranu s natpisom ‘organsko’. Trgovci računaju na to da ćete podleći halo efektu kod proizvoda s zdravom etiketom, čak i kada proizvod to nije. Kolači s oznakom organski percipiraju se kao zdraviji od neorganskih kolačića, čak i kada su identični. Halo efekt primjenjuje se i na ostale namirnice – uključujući zobene pahuljice, pa čak i vodu – koje postaju nezdrave s dodanim sastojcima.

Porcije

Grickalice i slatkiši često su podijeljeni u manja pakovanja, pa mislite da unosite manje kalorija, masnoće, soli ili šećera. Na prmjer, pola čaše sladoleda od vanilije ima oko 140 kalorija i 7 grama masnoće. Ali, ako utapamo tugu u sladoledu, ta jedna čaša neće nam biti dosta i posegnut ćemo za drugom, pa smo vrlo brzo na 280 kalorij i 14 grama masnoće, što je već teritorij pržene hrane.

Marketinški stručnjaci su majstori psihologije, a hrana nije iznimka. Oni znaju što ćemo učiniti i kada ćemo to učiniti, zbog čega im je lako navesti nas da jedemo nezdravu hranu. Ako budete svjesni tih trikova, bit ćete korak ispred njih i lakše ćete im se oduprijeti.

Izvor: magazin.net.hr