Istine i zablude o detoksikaciji: Evo da li zaista možemo da očistimo svoj organizam od otrovnih supstanci

Posljednjih deceniju-dvije, internet je prosto preplavljen terminom detoksikacija. Na sve strane možemo vidjeti tekstove, video-snimke, knjige i druge publikacije u kojima se objašnjava to kako je naš organizam pun otrova, kako je naša jetra puna toksina, kako hrana koju jedemo “zagađuje” i “truje” naše tijelo… A onda slijede recepti i reklame za čudotvorne detoks-napitke, detoks-dijete, detoks-programe, detoks-uređaje…

Međutim, naučnici i ljekari specijalisti se slažu da su većina tvrdnji u vezi sa detoksikacijom čiste besmislice. Stvar je u tome da nas je majka priroda (ili Bog, izaberite sami) već na rođenju obdarila već gotovim aparatom za detoksikaciju organizma. U pitanju su naši bubrezi, jetra i pluća, koji u slučaju da smo zdravi, savršeno obavljaju svoj posao i čiste skoro sve otrove iz tijela.

Da, u rijetkim slučajevima se zaista dogodi trovanje nekom opasnom supstancom, ali tada završimo na toksikologiji, gdje nam čitav tim stručnjaka ispire stomak, daje protivotrove ili čine sve što mogu da nam spasu život. Ipak, postoje one supstance koje dugoročno veoma loše djeluju na naš organizam i, nakon konstantnog izlaganja, mogu da poremete rad naših organa. No, to tada nazivamo bolešću, protiv koje se borimo konvencionalnim liječenjem, a ne nekakvim magičnim sokovima.

Jedino što može da nam pomogne da spriječimo da do ovih bolesti uopšte dođe jeste prevencija, odnosno držati se narodne maksime: “Bolje je spriječiti, nego liječiti”. Mi vam donosimo tri naučno utemeljena savjeta kako da u svakom svakodnevnom životu smanjite izloženost toksinima, odnosno da spriječite da toksične supstance uopšte dospiju u organizam, a samim time smanjite štetu koju oni mogu da naprave vašem tijelu.

Obratite pažnju na ishranu

Svi znamo da bi trebalo da se hranimo zdravo, umjereno i da bi naša ishrana trebalo da bude uravnoteženo bogata voćem, povrćem, žitaricama, mliječnim proizvodima, pa i ribom i mesom. Što se voća i povrća tiče, važno je da ga unosite, a da li će to biti u vidu specijalno cijeđenih sokova ili neki tradicionalni način konzumacije, zapravo je svejedno.

No, ono što stvarno može dugoročno da nam napravi problem, jesu namirnice “obogaćene” pesticidima, neprovjerenim aditivima, kao i prekomjerna količina ugljenih hidrata, šećera i soli u hrani. U pitanju je hrana odgovorna za nastanak brojnih bolesti, od kojih su se posebno ističu dijabetes tipa 2, oboljenja kardiovaskularnog sistema, gojaznost i brojna degenerativna oboljenja.

Zato se savjetuje da, uprkos sve bržem stilu života i jurnjavi da sve postignemo, u svojoj ishrani što više izbjegavamo suhomesnato, slatkiše, kao i drugu fabrički procesiranu hranu, koja možda brzo utoliko glad, ali pravi više štete nego koristi.

Izbjegavajte duvanski dim

Konzumiranje klasičnih cigareta ne samo da je ružna, već i vrlo opasna navika. Tokom procesa sagorijevanja cigarete, u vazduh se emituje dim u kom se nalazi više hiljada materija, od kojih je mnogo njih uzročno-posljedično povezanih sa pojavom najčešćih bolesti prouzrokovanih pušenjem, kako kod pušača, tako i kod onih u njegovoj okolini. Međutim, ono što će vas sigurno iznenaditi jeste činjenica da se nikotin ne nalazi među njima.

Niko ne spori da je riječ o supstanci koja nije bez rizika, jer izaziva zavisnost. Dokazano je da nikotin štetno utiče na osobe koje imaju postojeće srčane smetnje, visok krvni pritisak ili dijabetes i zato se njima striktno savjetuje da ne koriste duvanske ili nikotinske proizvode ni u jednom postojećem obliku. Međutim, stručnjaci tvrde i da je glavni uzročnik za “pušačke bolesti” zapravo sagorijevanje duvana, odnosno toksini i kancerogene supstance u duvanskom dimu.

Međutim, strastvenim pušačima je upravo zbog jake zavisnosti od nikotina teško da u potpunosti ostave duvan. Zato se njima preporučuje da, ako ništa drugo, razmisle da klasične cigarete zamijene manje štetnim alternativama. Ipak, važno je biti siguran da je zaista u pitanju manje štetna alternativa klasičnoj cigareti, te koristiti provjerene, na nauci zasnovane proizvode. Među alternativama klasičnim cigaretama nalaze se i takozvani bezdimni proizvodi, koji duvan ne sagorijevaju, već ga samo zagrijavaju, čime emituju značajno manju količinu štetnih materija od klasičnih cigareta i smanjuju rizike.

Pazite šta udišete

Jedna od stvari koju nas je naučila aktuelna pandemija, jeste to koliko nošenje maske za lice može biti korisna praksa. Zahvaljujući njima, ove sezone praktično nismo ni imali gripu, niti veći broj oboljelih od klasičnih prehlada. Takođe, ljudi koji pate od alergija primjećuju da su im se, otkako nose masku, prorijedili napadi gušenja i drugih poteškoća sa disanjem.

Što se tiče spoljašnjeg zagađenja, maske i tu mogu mnogo da pomognu, ali nisu od veće koristi kad se nalazimo u svojim domovima, u kojima se provjetravanjem unosi isti taj zagađeni vazduh kakav je i spolja.

Zato, uz konstantnu borbu protiv velikih zagađivača, možda ne bi bilo loše razmisliti o investiciji u kvalitetan prečišćivač vazduha, koji bi eliminisao većinu alergena, zaraznih bacila i drugih štetnih materija iz vazduha, bilo da se nalazimo kod svoje kuće, bilo da smo na poslu ili zatvorenom javnom prostoru.

Izvor: blic.rs