Gel lakovi za nokte na meti zabrana zbog kancerogenosti: Šta potrošači u BiH treba da znaju

Objavljeno: 15. 8. 2025 u 18:16h

Od 1. septembra 2025. godine, gel lakovi, hibridni lakovi i drugi kozmetički proizvodi koji sadrže fotoinicijator TPO (Trimethylbenzoyl Diphenylphosphine Oxide) biće zabranjeni u cijeloj Evropskoj uniji.

Ova supstanca, do sada široko korištena zbog brzog učvršćivanja pod UV lampama i visokog sjaja, našla se na listi supstanci koje izazivaju veliku zabrinutost zbog potencijalne kancerogenosti, mutagenosti i toksičnosti po reproduktivno zdravlje.

Ministarstvo zdravlja susjedne Crne Gore najavilo je pojačane kontrole i kazne do 25.000 eura za prekršioce, dok se zabrana odnosi i na salone ljepote i na maloprodaju, a pitanje je dana kada će isti propisi stići i do BiH.

Šta je TPO i zašto je opasan?

TPO je fotoinicijator koji se u industriji ljepote koristi za očvršćavanje gelova pod UV svjetlom. Prema Uredbi EU 2024/197, klasifikovan je kao CMR supstanca kategorije 1B, što znači da može izazvati rak, promjene u

DNK i oštetiti reproduktivni sistem.

Osim u gel lakovima, nalazi se i u ljepkovima za ekstenzije trepavica, UV završnim premazima i drugim kozmetičkim materijalima. Dugotrajna izloženost može dovesti do alergijskih reakcija, problema sa plodnošću i rizika po razvoj fetusa.

Stručnjaci upozoravaju: Najviše ugroženi kozmetičari

Dr sci. med. Jelena Petković-Dabić, specijalista dermatovenerologije, ističe da najveći rizik snose oni koji su u stalnom kontaktu sa TPO-om – prije svega kozmetičari.

„Glavni rizik se odnosi prvenstveno na osobe koje su u stalnom kontaktu sa tom materijom, kozmetičare na prvom mjestu, a u manjem procentu i na same povremene korisnike tih usluga. Na prvom mjestu komplikacija je oboljenje kože nazvano kontaktni alergijski dermatitis koji se može javiti kod osoba koje koriste ljepilo za trepavice u vidu alergijskog konjuktivitisa ili ljepilo za nokte, te navedene fotoinicijatore u vidu lokalne alergijske reakcije na prstima šaka, a u nekim slučajevima te reakcije mogu biti i jako dramatične. Ove materije su poznate kao alergeni u našoj dermatološkoj praksi“, rekla je dr Petković-Dabić za Banjaluka.net.

Prvi znak da nešto nije u redu

Dr Petković-Dabić ističe što se tiče kombinacije UV svjetla i fotoinicijatora, svakako da postoji povećan rizik od oštećenja ćelija kože i same nokatne ploče.

„Već se u velikom broju radova ukazuje na činjenicu štetnosti korištenja raznih UV lampi i mogućeg uticaja na samu DNK naših ćelija u površnom ali i dubljim slojevima kože. Jedan od prvih znakova reakcije na neki od alergena iz samih proizvoda za uljepšavanje noktiju ili nadogradnje trepavica je sigurno alergijska reakcija na mjestu primjene, u vidu crvenila, otoka, zategnute kože i ispucale kože“, napominje dr Petković-Dabić.

U tom slučaju pacijentima se ordinara terapija i savjetuje obavezan prestanak korištenja tih i sličnih proizvoda.

„Takođe, u našoj klinici u UKC Srpske, kod sumnje na kontaktne alergije postoji mogućnost kožnog epikutanog testiranja na sastojke raznih kozmetičkih materijala koji se nalaze i u pomenutim ljepilima, u farbama za kosu, ruževima za usne, raznim sapunima, bojama i slično“, izjavila je dr Petković-Dabić.

Kako potrošači mogu biti sigurni?

Na pitanje koliko je u praksi teško prosječnom potrošaču prepoznati da kozmetički proizvod sadrži – Dabić kaže da zahvaljujući raznim medijskim sadržajima danas i dostupnosti količine podataka, na sreću veoma brzo saznamo bitne informacije poput ove, tako da svi koji čitaju, koriste internet pretraživanja mogu doći do podatka da li je neka supstanca štetna ili ne po njihovo zdravlje.

„Naravno, bitno je uzeti u obzir izvore sa kojih crpimo informacije, te činjenicu da se radi o strogo provjerenim izvorima. U svakodnevnom životu, obavezama, nažalost mali broj nas možda čita baš sve sastojke proizvoda koje kupujemo, konzumiramo putem hrane i pića ili nanosimo na našu kožu i kosu ili nokte. Nasreću, ovaj sastojak, čija je toksičnost dokazana u velikim količinama, se nalazi pod nazivom Trimethylbenzoyl Diphenylphosphine Odžide na svim proizvodima koji ga sadrže, tako da to možete pročitati i biti oprezni“, istakla je dr Petković-Dabić, dodajući da se dermatolozi nadaju da će u budućnosti veći broj kozmetičkih proizvoda nositi oznaku „dermatološki testirano”, jer tek tada bi mogli sa sigurnošću tvrditi da te preparate mogu koristiti i osobe sklone alergijama ili druga vulnerabilna populacija, te do ovakvih slučaje utvrđivanja toksičnosti preparata nakon tolikog niza godina upotrebe, sigurno ne bi došlo.

Industrija već prelazi na alternative

Oznaka „dermatološki testirano” znači da su ti preparati prošlo mnogobrojne kliničke studije kako bi se ispitala i dokazala njihova efikasnost i bezbijednost prilikom korištenja.

„S obzirom da korištenje štetnih materija u najvećem broju slučajeva prvenstveno prve štetne rezultate pokaže na osobama koje su u najdužem kontaktu, odnosno osobe kao što su sami kozmetičari, pa tek onda na povremene korisnike, će sigurno uticati na to da oni sami prvi izbace to iz upotrebe. Moram priznati da se ovoj temi već duže priča i sigurna sam da se u većini ozbiljnih kozmetičkih salona preparati sa TPO odavno ne koriste i da se prešlo na alternativne preparate. U svakom slučaju, tu su nadležni organi koji će se baviti tim pitanjem, a mi dermatolozi smo tu da liječimo komplikacije i što više pričamo o ovakvim temama kako bi preventivno djelovali“, zaključila je dr Petković-Dabić.

Izvor: Banjaluka.net / Autor: Neda Vukadin

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

1 komentar

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Komentari na clanak: Gel lakovi za nokte na meti zabrana zbog kancerogenosti: Šta potrošači u BiH treba da znaju

  1. Marija

    Na internetu treba da se informišemo o štetnosti proizvoda, reče doktorica! Strašno! i onda se čude što roditelji ne vakcinišu djecu npr., pa informisali se na internetu. Zapita li se iko kako štetni proizvodi uopšte stignu na tržište, katastrofa!

    Prikaži/sakrij komentare

    Prijavi komentar

    Spam
    Reklama
    Vrijeđanje

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zdravi-kutak/gel-lakovi-za-nokte-na-meti-zabrana-zbog-kancerogenosti-sta-potrosaci-u-bih-treba-da-znaju/||Mozilla/5.0 AppleWebKit/537.36 (KHTML, like Gecko; compatible; ClaudeBot/1.0; +claudebot@anthropic.com)