Borovnica: Listovi puni insulina

Predstavlja najbogatiji izvor antioksidanasa, usporava starenje, poboljšava vid i zaustavlja početne faze karcinoma.

Antikancerogeni sastojak

Sastojak pterostilben, nađen u borovnicama, mogao bi da bude djelotvoran u sprečavanju raka debelog crijeva, ističu naučnici Univerziteta Rutgers u Nju Džersiju i Ministarstva poljoprivrede SAD. Sastojak je moćan antioksidans, od kojeg bi mogle da se proizvedu pilule sa manje štetnih efekata u odnosu na pojedine komercijalne lijekove namijenjene sprečavanju ove zloćudne bolesti, izjavio je profesor dr Bandar Redi, rukovodilac istraživačkog tima sa Odjeljenja za hemijsku biologiju Univerziteta u Nju Džersiju. Eksperimenti su pokazali da pterostilben smanjuje umnožavanje ćelija debelog crijeva i blokira gene odgovorne za upalne procese. Inače, to su dva glavna faktora rizika za nastanak raka debelog crijeva, ističe dr Redi.

Borovnica (Vaccinium myrtillus) žbunasta biljka iz porodice vresova, čija je pradomovina Sjeverna Amerika, izuzetno je korisna i ljekovita. A posebno njen sok, koji je odličan lijek protiv malokrvnosti, pišu Novosti.

Brojna istraživanja pokazala su da je ova voćka najbogatiji izvor antioksidanasa među 40 različitih vrsta voća i povrća. Za prestižnu “titulu” najzaslužniji su antocianini, supstance koje borovnicama daju i karakterističnu boju. Istraživanja su pokazala da borovnice usporavaju proces starenja, poboljšavaju funkciju vida i krvotok, zaustavljaju početne faze razvoja karcinoma… Plod ove biljke, koja u divljem obliku raste na umerenovlažnom zemljištu listopadnih bukovih šuma, sadrži organske kiseline, a posebno jabučnu i limunsku, šećer, pirokatehinske tanine, vitamine C i B, karotin, masna ulja, proteine…

Listovi su takođe vrlo ljekoviti i predstavljaju pravu riznicu minerala kalijuma, natrijuma, mangana, hroma, gvožđa, bakra. U obilju sadrže i vitamin C, organske kiseline, saponine, šećer, tanine. Da bi bili djelotvorni, listove treba brati u proljeće dok biljka cvjeta, a plod tek kada je potpuno zreo. Osušene bobice, koje se suše u hladu ili u rerni na 40 stepeni, takođe su izuzetno ljekovite. Sadrže brojne vrijedne sastojke, kao što je flobatanin, mješavinu raznih antocijanskih heterozida, invertni šećer, organske kiseline (jabučnu, limunsku i ćilibarnu), pektin, vitamin C, karotin…

Sirup

Za pripremu sirupa potrebno je borovnice prebrati, oprati, odstraniti im peteljke, staviti ih u đevđir, zatim ih izgnječiti i ostaviti preko noći na hladnom mjestu da odstoje. Sutradan izgnječene borovnice propasirati i procijediti kroz čisto tanko platno ili višestruko savijenu gazu.

Dobijeni sok sipati u čistu šerpu, zagrijati do ključanja i zatim dodati šećer. Na svaki litar soka ide jedan kilogram šećera. Mješavinu soka i šećera vratiti da ponovo provri, a u toku kuvanja skidati pjenu koja se stvara na površini. Skuvani sirup sipati još dok je vruć u pripremljene flaše, a zatim ih zatvoriti dvostrukim celofanom.

Plodovi borovnice ravnomjerno su zastupljeni u narodnoj, ali i u zvaničnoj medicini. Predstavljaju blagotvorno sredstvo u preventivi i terapiji avitaminoze i hipovitaminoze, kao i u liječenju neinfektivne dijareje kod djece. Poznato je i njihovo dijetetsko djelovanje. Bez obzira za šta da se koriste, plodove je najbolje uzimati u svježem stanju ili kao sok.

Borovnice su prijatnog, nakiselo-slatkog i malo oporog ukusa. Međutim, ne treba zaboraviti da se od ove modrocrne, okrugle, sočne bobice, prave i ukusni i kvalitetni sirupi, džemovi, kompoti… Jedino što im nedostaje nakon kuvanja je vitamin C. Sok je najbolji za ispiranje grla, dok marmelada rashlađuje bolnu vrelinu upaljenih usta i ždrijela. Iz zrelih plodova spravlja se i poseban ekstrakt, od kojeg se prave dražeje za jačanje vida.

S obzirom na to da je ovaj lijek za većinu preskup, kao alternativa može da se uzima čist, neprevreo sok od borovnice. U istu svrhu može da se napravi i kompot od osušenih zrelih plodova.

Listovi su odličan kardiotonik, diuretik, a koriste se i za liječenje bubrega i bešike. Obavezni su i u biljnim mješavinama za liječenje šećerne bolesti. U narodnoj medicini ljekovitost listova ističu do te mjere, da ih nazivaju “biljnim insulinom”. Koriste se i kod poremećaja rada organa za varenje, odnosno povraćanja, dijareje, želudačnih grčeva, kašlja…

Priprema napitka dobija se jednostavnim prelivanjem listova vrelom vodom. Međutim, pri korišćenju treba biti oprezan, jer pri dugotrajnoj upotrijebi ili predoziranju, može doći do hroničnog trovanja koje iziskuje ozbiljnu terapiju. U svakom slučaju, imajući na umu da je borovnica višestruko zdrava, trebalo bi je što češće koristiti u ishrani.

Izvor: Večernje novosti