Ako želite da vam mozak bolje radi, ovoga se trebate pridržavati

Hrana ne utiče samo na probavni sistem. Između ostalog, definitivno može uticati na kognitivne funkcije, tvrde stručnjaci te dodaju da je bitno i kad jedete.

Neurolog Richard Isaacson i nutricionist Christopher Ochner u knjizi The Alzheimer’s Diet poručuju da rana večera nakon koje ništa ne jedete po noći, odnosno sljedećih 12 sati može pospješiti rad sivih stanica.

Donose savjete kako pacijenti s ovom bolešću mogu značajno poboljšati pamćenje, te tvrde da se možete zaštititi od Alzheimerove bolesti ako prigrlite njihove prehrambene preporuke.

Postite 12 sati noću

Predlažu da večerate u otprilike ono vrijeme kad većina nas završi s poslom i uživa u ručku – između 16 i 18 sati. Isto tako, ne biste smjeli ništa grickati ni jesti po noći, a doručak je dopušten između 6 i 8 ujutro, zavisno od toga kad ste večerali.

Naime, kad ne unosimo ugljikohidrate, tijelo stvara ketone kako bi moglo imati energije. Upravo oni mogu imati zaštitni učinak na ćelije mozga.

Pravi omjer

Svakodnevno treba unositi 25 posto masti, 30 do 45 posto složenih ugljikohidrata i 25 do 35 posto proteina. Izvori zdravih masti su maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi koji su bogati omega-3 masnim kiselinama, maslac od kikirikija te mnoge vrste riba. Ograničite unos hidrogenizovanih masti!

Složeni ugljikohidrati podrazumijevaju voće, povrće i cjelovite žitarice koje imaju niski glihemijski indeks. Izbjegavajte šećer, visokofruktozni kukuruzni sirup, prerađene žitarice, punomasne mliječne proizvode, sladoled, slane grickalice i bilo šta drugo napravljeno od bijelog brašna.

Omega-3 masne kiseline (postoje dvije vrste: DHA i EPA) ključne su za dobro funkcioniranje mozga i pamćenje. Iskreno odgovorite: koliko puta sedmično jedete ribu? Povećajte unos lososa, skuše, srdelica i lista, a na raspolaganju su vam i dodaci prehrani u obliku kapsula. Ciljajte na između 1.000 i 1.500 miligrama DHA dnevno.

Hrana bogata antioksidansima takođe je dobra za očuvanje mozga: jedite bobičasto voće, kelj, nezaslađeni prah kakaa, gljive, luk, grah, srdele, papaline, pastrvu i losos.

Nemojte zaboraviti ni na folnu kiselinu, vitamine B6, B12 i sunčev vitamin.

Kafa je OK

Ispijanje do tri šoljice kafe s kofeinom dnevno može djelovati zaštitno na mozak. Kofein, hemijska materija koja se nalazi u kafi, potiče centralni nervni sistem. Povećava intelektualnu oštrinu, produžuje budnost i odgađa pojavu umora. Poboljšava vizuelnu percepciju i olakšava koordinaciju pri složenim radnjama, npr. vožnji automobila.

Izvor: ATV