Zašto baš badnjak? Mnogi ne znaju porijeklo važnih običaja kod pravoslavnih Srba

Objavljeno: 5. 1. 2023 u 21:55h

Kod pravoslavnih Srba drvena oblica koja se obredno nalaže na vatru domaćeg ognjišta na Badnje veče naziva se badnjak.

Drvo za badnjak koje porodice unose u dom je najčešće mlad cer koji se ritualno siječe u rano jutro Badnjeg dana. Sve u vezi sa njim – sječenje, priprema, unošenje i slaganje – izvodi se kroz veći broj složenih obreda, koji se razlikuju u zavisnosti od dijela zemlje.

Prema badnjaku se pravoslavni vjernici u Srbiji odnose kao prema božanstvu – prinose mu žrtve u vidu žita, vina i meda i pozdravljaju ga. Badnjak se ritualima ne vezuje samo za Badnji dan, već on ponegdje gori i na dan Božića, kada položajnik udara po njemu žaračem ili granom, prizivajući tako sreću i napredak porodice – da budu jednaki kao varnice.

U današnje vrijeme, kada vjernici najčešće nemaju mogućnost da u kući zapale vatru, badnjak se uglavnom koristi za ukrašavanje doma na Badnji dan.

Loženje badnjaka

Paljenje badnjaka obavlja se u znak sjećanja na vatru koju su vitlejemski pastiri naložili u pećini u kojoj se rodio Isus Hrist ne bi li na taj način zagrijali novorođenče i njegovu majku. Ponegdje se vjeruje i da je naložen badnjak simbol krsta na kome je Isus razapet, a toplina vatre simbolizuje spasenje ljudskog roda do kog dolazi zahvaljujući Hristovoj žrtvi.

Filolozi, istoričari religije objašnjavaju da je ovaj običaj nasljeđe stare slovenačke vjere, prenijete u hrišćansku eru Srba. Badnjak, po tom tumačenju, predstavlja božanstvo koje umire spaljivanjem, a potom vaskrsava, a kojem se molimo i pružamo žrtvu da bismo zauzvrat dobili plodna polja, zdravlje i sreću. Vatra simbolizuje svjetlost Sunca, koje pruža život i trebalo bi da bude blagonaklono prema vjernicima i u narednoj godini.

Drveće iz roda hrastova, koje se najčešće bira za badnjak, u staroslovenskoj religiji je bilo jedno od najobožavanijih, povezano s Perunom, bogom munje i groma.

Običaj loženja badnjaka se odvija na javnim mjestima odnedavno iako mnogi vjeruju da je riječ o staroj tradiciji, a rođen je među vojnicima koji su ih ložili u kasarnama. Štaviše, u Kraljevini Jugoslaviji je ta tradicija standardizovana kao vojna ceremonija s badnjakom, a to je sve trajalo do izbijanja Drugog svjetskog rata.

Posljednjih decenija, badnjak ima značajnu ulogu u obilježavanju Božića i Badnjeg dana kada je riječ o proslavljanju u organizaciji Srpske pravoslavne crkve i lokalnih zajednica. Na Badnji dan, vjernici svečano sijeku i nose badnjak do hrama, u čijoj se porti obavlja on slaže, što je praćeno blagosiljanjem sveštenika.

Takođe, postoje i molitve koje se čitaju za osvećenje badnjaka.

Na kraju ove svečanosti, vjernici okupljeni oko vatre posmatraju vatru badnjaka.

Izvor: espreso.co.rs

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zanimljivosti/zasto-bas-badnjak-mnogi-ne-znaju-porijeklo-vaznih-obicaja-kod-pravoslavnih-srba/||Mozilla/5.0 AppleWebKit/537.36 (KHTML, like Gecko; compatible; ClaudeBot/1.0; +claudebot@anthropic.com)