Sve što niste znali o rakiji, a niste imali koga da pitate

Objavljeno: 18. 4. 2016 u 14:13h

Namjera autora ovoga teksta nije da pišu o tehnologijama dobijanja različitih rakija. Naša ambicija je skromnija.

Želimo da ukažemo zainteresovanim čitaocima kako pravilno da izmjere jačinu i kako da dobijenu koncentrovanu rakiju razblaže vodom (destilatom) do željene jačine.

Ovo će nam pomoći da razumijemo zbog čega nam je ista rakija “slabija“ noću, a “jača“ danju, kao i da pri razblaživanju izbjegnemo nepotreban rad oko ponavljanja ciklusa sipanja vode i mjerenja jačine.

Alkoholometri su aparati koji se koriste za mjerenje jačine rakije ili sadržaja etanola izraženog u zapreminiskim procentima, ponekad i u gradima (1 grad je oko 2,5% zapreminskih).

To je posredno mjerenje preko gustine. Princip rada alkoholometra zasniva se na uravnotežavanju sile potiska rakije i težine alkoholometra.

Arhimedova eureka! Mjerenje jačine rakije preko njene gustine moguće je jer na 20°C gustina etanola iznosi 0,78927 g/ml, a vode 0,99823 g/ml. Što je rakija jača ima manju gustinu i alkoholometar više tone.

Ovo bi bilo jednostavno, međutim priroda se postarala da nam sve to zakomplikuje. Mendeljejevljeva doktorska disertacija bila je Rasprava o mješanju etanola i vode. Ustanovio je da osim količine etanola značajan uticaj na gustinu ima i temperatura.

Takođe, on je zapazio da se mješanjem etanola i vode smanjuje ukupna zapremina. Maksimalna kontrakcija je pri mešanju 46 g (58 ml) čistog etanola sa 54 g (54 ml) vode, kada se ne dobija 112 ml nego oko 108 ml.

Ovome odgovara odnos 3 molekule vode prema jednoj molekuli etanola. Alkoholometri se baždare i rade se skale procentnog sadržaja etanola samo na opšte prihvaćenim temperaturama, koje nazivamo još i referentnim temperaturama. Referentne temperature su 15°C ili 20°C (jasno istaknuto na alkoholometru).

Uz alkoholometarsku mora biti i termometarska skala. Skala alkoholometra pokazuje tačne vrijednosti jačine samo ako je temperatura rakije jednaka referentnoj temperaturi. Ukolilo je temperatura rakije viša u odnosu na referentnu temperaturu alkoholometar će lažno pokazivati da je rakija jača (manja gustina), a ukoliko je temperatura rakija niža od referentne alkoholometar će lažno pokazivati da je rakija slabija od stvarne vrijednosti (veća gustina).

Što je razlika u temperaturi veća i greška je veća. Recimo rakije stvarne jačine od: 36% na 30°C, 38% na 25°C, 40% na 20°C , 42% na 15°C i 44% na 10°C imaju približno istu gustinu od 0,948 g/ml i alkoholometar sa referentnom temperaturom 20°C u svakom od ovih slučajeva pokazaće istu jačinu 40%.

Da bismo izvršili korekciju potrebne su nam složene alkoholometrijske tablice što rijetko imamo pri ruci. Zbog toga preporučujemo uprošćeni postupak. Ukoliko je temperatura rakije prilikom mjerenja iznad referentne temperature, za svaki stepen razlike u temperaturi oduzmite 0,40 % od očitane vrijednosti i dobićete približnu vrijednost stvarne jačine. Ako je temperatura mjerenja niža od referentne onda za svaki stepen razlike u temperaturi dodajte po 0,40 % na očitanu vrijednost. Temperaturni interval mjerenja je od 5°C do 35°C, što je najčešće slučaj.

Primjer:

Mjerite jačinu rakije koja ima temperaturu 5°C, alkoholometrom na kojem je naznačena referentna temperatura od 20°C, na očitanu vrijednost dodajte 6% i na taj način dobićete stvarnu jačinu.

Napominjemo da korekcioni faktor od 0,40 treba upotrebljavati ukoliko je jačina rakije od 30% do 50%, a za jače rakije do 70% koristiti korekcioni faktor 0,35.

Maksimalna graška, pri primjeni ovog načina vršenja korekcije, je oko 0,5% (0,2 grada) jačine rakije i dešava se samo u uslovima kada je velik raspon između referentne temperature i temperature mjerene rakije.

Najčešće je greška zanemarljivo mala za domaće uslove mjerenja. Preporučujemo čitaocima da sami provjere pouzdanost predloženog načina korekcije.

Uzmite pola litre rakije koja je bila na sobnoj temperaturi i izmjerite jačinu i temperaturu i sve to zabeležite. Poslije toga stavite istu rakiju u frižider i nakon 2-3 sata, takođe, zapišite jačinu i temperaturu. Sledeći uputstvo u tekstu izvršite obe korekcije. Ukoliko je predloženi način ispravan dobijene vrijednosti stvarne jačine treba da budu približno iste.

Ovdje nećemo da komplikujemo sebi život rezmatranjem uticaja sporednih supstanci u rakiji kao sto su: metanol, viši alkoholi, aldehidi, estri i ostalo na njenu gustinu,odnosno na jačinu. Taj uticaj postoji, ali se može zanemariti .

Razblaživanje rakije

To možemo uraditi “pipanjem u mraku“, računski i pomoću tabele. Ukoliko zanemarimo uticaj sažimanja tečnosti, upotrebićemo jednostavnu jednačinu V=K (J/S-1)

V – potrebna količina vode za razblaživanje, litara ;

K – količine rakije koju želimo da razblažimo, litara;

J – jačina rakije koju hoćemo da razblažimo, % zap.;

S – jačina rakije koju želimo da dobijemo, % zap.

Primjer:

Razblažiti 50 litara 60 % rakije do jačine od 40 %. V=50(60/40-1)=25. Potrebno je dodati 25 litara vode. Za precizna određivanja količine vode koja je neophodna za sniženje jačine rakije treba upotrebiti odgovarajuću tabelu koju možete naći u stručnoj literaturi ili preko interneta. Razlike tabelarnih i računskih vrijednosti su male i često se mogu zanemariti. Tako, u našem primjeru, tabelarna vrijednost količine vode za razblaživanje rakije je 25,75 litara.

Prije razblaživanja ukupne količine rakije, korisno je organizovati malu degustaciju. U četiri-pet čaša pripremiti različite koncentracije i odabrati najbolju prema sopstvenom ukusu. Često pominjemo zapreminske procente. Oni se računaju kao količnik zapremine rastvorene supstance i ukupne zapremine rastvora, pomnožen sa 100.

Imajući u vidu kontrakciju tečnosti i potrebu dodavanja vode za vrijednost umanjene zapremine, ti procenti smatraju se nepouzdanim i u nauci se rijetko upotrbljavaju. Koriste se maseni procenti i tu je, kako kaže Mendeljejev, u dvije riječi sve jasno. Etanol 40 grama i voda 60 grama daju 100 grama rastvora, odnosno 40 % masenih i nema korekcije.

Ranije je u praksi bilo lakše i brže mjeriti tečnosti zapreminskim jedinicama (vedrima, galonima) nego težinskim (pudima , funtama). Ovo je posebno dolazilo do izražaja prilikom mešanja više puta destilisanog alkohola i vode. Jačina pića u svijetu i danas se mjeri i obilježava zapreminskim procentima što je danak tradiciji.

Osim toga, marketinški je bolje za proizvodjače alkoholnih pića da na ambalaži piše cifra od 40% nego 33,3% jer malo koji kupac će obratiti pažnju da su u prvom slučaju zapreminski , a u drugom maseni procenti.

Na kraju da podsjetimo ljubitelje rakije na izreku “Jedna je taman, dvije su mnogo, a tri su malo”.

Izvor: Nezavisne

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Prikaži komentare

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zanimljivosti/sve-sto-niste-znali-o-rakiji-a-niste-imali-koga-da-pitate/||Mozilla/5.0 AppleWebKit/537.36 (KHTML, like Gecko; compatible; ClaudeBot/1.0; +claudebot@anthropic.com)