Stari srpski običaji: Evo kako se pravilno proslavlja Badnji dan i Božić!

Najradosniji praznici su nam bukvalno pred vratima. Evo šta treba da znate o tradiciji i običajima kako biste ispoštovali ove divne dane ljubavi i sloge.

Riječ koja simbolizuje Božić i Badnji dan i koja treba da vas vodi je – ljubav! Dodajte malo sloge i mnogo razumijevanja i dobili ste najradosniji hrišćanski praznik. Pa ima li ljepšeg i radosnijeg pozdrava od Hristos se rodi!

Ovo su stari srpski običaji:

Badnji dan

Dan uoči Božića, 6. januar se zove Badnji dan. Naziv je dobio po tome što se tog dana siječe badnjak. Sa ovim danom već počinje Božićno slavlje. Rano ujutro se kreće u šumu po badnjak (u gradovima se uglavnom kupuje), loži se vatra i peče pečenica. Žene u kući mijese kolače i torte i pripremaju trpezu za Božić.

Badnjak je obično mlado hrastovo ili cerovo drvo koje se na Badnji dan siječe i donosi pred kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do uveče.

Badnje veče

Badnje veče praktično spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu za osobe koje su prijateljski bliske kaže da su “kao Božić i Badnji dan”. Uveče, kada padne mrak, domaćin sa sinovima unosi u kuću pečenicu, badnjak i slamu. Večera je posna, najčešće se sprema prebranac, svježa ili sušena riba, kao i druga posna jela.

Danas se svi ovi običaji prilagođavaju gradskoj sredini gdje nema ni vatre, ni ognjišta, ni šume… Umjesto velikog drveta se uzima hrastova grančica i mala količina slame. Sve to se uoči Božića stavlja ispod slavske ikone. Potom se zapale svijeća i kandilo, što simbolizuje vatru i ognjište, a kuća se okadi tamjanom.

Božić

Božić je najradosniji pravoslavni praznik. Prvi dan je uvijek 7. januara i praznuje se tri dana. Ljudi se pozdravljaju: “Hristos se rodi!”, a otpozdravljaju: “Vaistinu se rodi!”

Na Božić, rano ujutro, u kuću dolazi specijalni gost (to se obično dogovori sa domaćinom). On se zove položajnik ili polažajnik. Smatra se da će ta osoba cijele naredne godine donositi sreću u kuću.

Česnica

Rano ujutro na Božić domaćica mijesi tijesto od kojeg peče pogaču česnicu. U nju se stavlja metalni novčić (zlatni, srebrni, ili običan). Kada je pečena, iznosi se na sto na koji je postavljen Božićni ručak. Česnica se okreće kao slavski kolač, preliva vinom, i potom lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Po narodnom vjerovanju, onaj ko dobije dio u kome je novčić – biće srećan cijele godine.

Izvor: stil.kurir.rs