Ruski stručnjak otkriva tajne genetike: Na koga će da liči?

Dok osluškuju kako se rita u maminom stomaku, budući roditelji često razmišljaju o tome na koga će ličiti njihova beba. Da li će imati tamne kovrdže na tatu ili će joj kosa biti svijetla i ravna kao mamina? Hoće li biti visoka, niska, da li će joj nosić biti prćast, prsti dugački?

Ali, da li zaista možemo da pogodimo kako će izgledati još nerođeno dijete? Odgovor na ovo pitanje dao je prof. dr Aleksandar Nikolajevič Petrin, šef naučnokonsultativnog odeljenja Medicinskog centra Ruske akademije nauka.

Genetičari su primijetili da se veliki nos ili bilo koja druga izrazito upadljiva crta fizičkog izgleda često prenosi iz generacije u generaciju. Tako će i vaše dijete s velikom vjerovatnoćom naslijediti, recimo, kratke prste na rukama ili kriv mali prst ili isturen palac na stopalima.

Dječaci liče na mame

Uvriježeno mišljenje da djevojčice češće liče na očeve, a dječaci na majke naučnici samo djelimično potvrđuju. Dječaci nasljeđuju samo jedan X hromozom od mame, a taj je bogat genima koji određuju spoljašnji izgled. Kod djevojčica je situacija drugačija. One dobijaju po jedan X hromozom i od mame i od tate, pa zato imaju podjednake šanse da liče i na jedno i na drugo.

Gen tamnih očiju je dominantan, dok je onaj za svijetle oči recesivan. Dakle, ako beba naslijedi gen za smeđe oči od tate i gen za plave oči od mame, postaće smeđooka.

Međutim, ako beba naslijedi gen za plave oči od oba roditelja, biće plavooka. Siva, zelena i druge boje očiju rezultat su komplikovanijih genetskih kombinacija.

Smeđooke osobe, odnosno osobe s očima boje lješnika, mogu da dobiju plavooko potomstvo, ali su smeđooka djeca ipak češća. S velikom dozom vjerovatnoće može da se kaže da će parovi s golubijeplavim i plavim očima dobiti djecu istih očiju.

Visoki ili niski

Teško je prognozirati koliko će dijete izrasti. Ipak, praktično je isključeno da će dijete roditelja koji su veoma visoki izrasti svega 150 ili 160 cm. Dakle, i ono će biti visoko.

Po pravilu, dijete poraste do srednje visine između visine oca i majke. Ali, ako se dijete dobro hrani u djetinjstvu, ako se mnogo kreće i lijepo spava i pritom u periodu intenzivnog rasta konzumira dovoljno kalcijuma, veliki su izgledi da će premašiti visinu svojih roditelja.

Da li ćete dobiti dječaka ili djevojčicu, zavisi od toga koja se tatina ćelija spojila s maminom i začela nov život. Pola tatinih polnih ćelija sadrži X hromozome i njihovo spajanje s maminom jajnom ćelijom dovodi do rođenja djevojčice, a druga polovina tatinih polnih ćelija sadrži Y hromozome i u njima je programirano rođenje dječaka. Zavisno od toga da li će spermatozoid sa X hromozomom biti brži i oploditi jajnu ćeliju ili onaj sa Y hromozomom, dobićete ćerku ili sina. Nećemo se ogriješiti o istinu ako kažemo da svi imamo podjednake šanse da dobijemo sina ili ćerku.

A kosa?

Kad je o nasljeđivanju boje kose riječ, ako su mama i tata svijetlokosi, istu nijansu vlasi imaće i njihov nasljednik. Ako jedan roditelj ima tamnu kosu, a drugi svijetlu, kosa njihovog djeteta biće ili tamna ili nijanse između mamine i tatine. Moramo, doduše, imati na umu da potomci istočnih Slovena u ranom djetinjstvu imaju svijetlu kosu i tek sa 10–12 godina njihova kosa dobija nijansu koju će imati do starosti. Kovrdže su dominantna karakteristika. Ako jedan od roditelja ima kovrdžavu ili makar talasastu kosu, velika je vjerovatnoća da će je imati i njihov potomak.

I kreativnost se nasljeđuje

Postoje naučni dokazi za to da bebe nasljeđuju muzički talenat i koeficijent inteligencije od roditelja. Takođe, naučnici smatraju da je otprilike polovina karakternih osobina, poput introvertnosti, agresije ili kreativnosti, urođena. Opet, neki stručnjaci vjeruju da sve to nije tako jednostavno. Informacije u genima možemo porediti sa receptima za pripremu hrane.

Dvije osobe mogu da spremaju isto jelo slijedeći uputstva iz istog recepta, a da ipak dobiju različite rezultate.

Izvor: Banjalučanke.com