Objavljeno: 28. 4. 2019 u 10:12h
Tradicionalni i religijski običaji često imaju misteriozno porijeklo, zato što potiču iz drevnih paganskih mitova koje smo zaboravili. Saznajte kako su nastali običaji na Uskrs.
Na Uskrs hrišćani slave Vaskrsenje Isusa Hrista i to uz mnoštvo simbola koji imaju pagansko porijeklo. Pozadina zeca, jaja i šunke prepuna je zanimljivih činjenica.
Iako je hrišćanstvo daleko najveća religija na svijetu, ona je još uvijek relativno mlada – stara je tek nešto više od dvije hiljade godina. Zato nije neobično što su vjernici na nju projektovali brojne i mnogo starije običaje iz drevnih religija i mitova.
Riječ “Uskrs”, odnosno na engleskom jeziku “Easter”, gotovo sigurno ima paganske korijene. Povezuje ju se s “Eoster” (ili “Eostre”), anglo-saksonskom boginjom proleća i novog života. Od nje ne dolazi samo ime, već i tradicija celomjesečnog slavlja povodom rođendana boginje.
Drugi istoričari smatraju da ime najvećeg hrišćanskog praznika dolazi od latinske fraze “hebdomada alba” koja u prevodu znači “bijela nedjelja”. Prema tradiciji, novi su hrišćani u Crkvu primani krštenjem na Uskrs, pri čemu su nosili bijelu odjeću. Prema toj teoriji, fraza je evoluirala prvo u “eostarum”, pa u “Ostern” na nemačkom jeziku, odnosno “Easter” na engleskom.
Neki pak ime praznika dovode u vezu sa feničanskom boginjom plodnosti – Aštarta kojoj u vavilonskoj mitologiji odgovara boginji – Ištar.
Što se tiče našeg naziva “Uskrs” ili “Vaskrs”, on vuče korene iz staroslovenskog jezika, odnosno iz reči kojom se označavao rast i razvoj.
Simboli zeca i jajeta takođe imaju pagansko porijeklo. Simbol zeca koji nosi jaja potiče iz jedne od legendi o boginji Eostre. Priča kaže kako je ona jednom u šumi naišla na ptičicu koja je od hladnoće umirala u snijegu. Ona ju je pretvorila u zeca, kako bi je krzno zaštitilo od hladnoće.
No, kako je prije bio ptica, ovaj zeka je nastavio da nosi jaja. On ih je svake godine oslikavao i poklanjao boginji Eostre iz zahvalnosti što mu je spasila život. I tako smo došli i do porijekla obojenih jaja.
Prema drugoj teoriji, ljudi su nekada smatrali da su zečevi hermafroditi i da kao takvi mogu da rađaju bez da izgube nevinost. Na taj način su zečeve počeli da povezuju sa bezgrešnim začećem Djevice Marije i na kraju sa Uskrsom.
Prema trećoj teoriji, tradicija bojenja jaja potiče iz Egipta. Kao i u mnogim drugim kulturama, u Egiptu se jaje smatralo simbolom plodnosti i blagostanja. I ne samo to, oni su vjerovali da se Zemlja doslovno izlegla iz – jajeta. Taj običaj kasnije se proširio svijetom, a kombinacija više boja i crtanja po jajima pojavila se u srednjem vijeku.
Jeste li se ikada zapitali zašto se na Uskrs posvećuje i jede – šunka? Prema vavilonskom mitu, boginja Ištar je sa Valom, bogom Sunca, začela sina Tamuza. Njega je u šumi ubila divlja svinja, nakon čega je boginja narodu naredila da se svake nedjelje jede svinjetina. Jednom godišnje obilježavala se njegova smrt čemu je prethodilo 40 dana posta.
Izvor: Telegraf.rs
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.