Izraelski zlatni grad: More čuvalo zlatne novčiće više od 1.000 godina

Jednog februarskog jutra 2015. godine, Cvika Fajer je ronio u blizini obale antičkog izraelskog grada Cezareje. U jednom momentu, Fajer je vidio nešto kako sija na dnu.

Kako je ovdje ronio bezbroj puta, znao je da se mogu pronaći antički predmeti poput grnčarije, koja s vremena na vrijeme zasija sa morskog dna.

Međutim, noć prije bila je jaka oluja, koja je izmijenila podvodnu topografiju. Kako je Fajer ronio sve dublje, taj sjajni predmet je bivao sve sjajniji. Iako je shvatio da se sprema nova oluja, nije odustajao. U momentima je mislio da je, vjerovatno, riječ o foliji, odlučio je da podigne sjajni predmet. Kada ga je uzeo u ruku, shvatio je da drži zlatni novčić s arapskim natpisom sa obje strane.

“Bio sam šokiran kada sam shvatio da je riječ o zlatu”, prisjeća se Fajer.

Shvatio je da se radi o blagu sa broda kojem se desio brodolom. Kasnije se vratio ponovo s prijateljima, ali i zvaničnicima Cezareje, tj. Uprave za izraelske antikvitete (IAA).

U početku, zvaničnici IAA su bili krajnje skeptični. Istina, Cezareja je bila poznata arheološka lokacija, ali do tog trenutka nije bilo zlatnih predmeta. Kada su shvatili o čemu se radi, počeli su da sumnjaju u Fajera i prijatelje, vjerujući da su došli da opljačkaju ovo mjesto.

“Mi smo bili ti koji smo ih pozvali, a oni su nas šokirali vjerovanjem da želimo da uzmemo blago. Objasnili smo im da je svemu prethodila oluja i da su talasi vjerovatno podigli zlato koje je bilo sakriveno na dnu”, prisjeća se Fajer.

Zajedno sa zvaničnicima IAA, Fajer je ponovo zaronio, pokušavajući da im pokaže gdje je našao zlatne novčiće. U roku od nekoliko dana, izvučeno je na stotine novčića, a kada je pretražen cijeli lokalitet, bilo je više od 2.000 novčića. Riječ je o 24karatnom zlatu, čija je čistoća bila i do 95 odsto. Bili su izuzetno očuvani i vjerovatno su na morskom dnu bili više od 1.000 godina. Ovo je bila izuzetno važna informacija za istoričare.

Danas, Cezareja, koja se nalazi između Tel Aviva i Haife, je jedno od najpoznatijih arheoloških lokaliteta iz rimskog doba. Riječ je o izuzetno poznatoj turističkoj destinaciji s velikom turističkom ponudom; od savremenih restorana pa sve do muzeja. Ipak, kada stanete u luku i pogledate ostatke svodova iz rimskog doba, te uspravite pogled ka Kipru, Turskoj i Grčkoj, lako je zamisliti zašto je ovo bilo atraktivno mjesto za Rimljane prije više od 1.000 godina.

Prve građevine u Cezareji su podignute u četvrtom vijeku prije naše ere, a Cezareja je bila veoma važna luka za trgovinu u antičko doba. Onda, negdje 96. godine prije naše ere, grad je došao pod vlast egipatske kraljice Kleopatre. Ipak, ovaj region su kasnije osvojili Rimljani i predali ga na upravljanje Herodu Velikom, regionalnom kralju kojeg su Rimljani i postavili. Grad je nekada imao naziv Stratonos Pirgos, ali je preimenovan u Cezareja, u čast poznatog rimskog imperatora.

Za vrijeme Herodove vladavine, Cezareja je procvjetala. Kralj je tada izgradio najveći dio Cezareje, od akvadukta, pa do hipodroma i amfiteatra, koji je mogao da primi oko 20.000 ljudi.

Cezareja je jedno vrijeme bila prijestonica tzv. Rimske Palestine i bila je dom mnogim rimskim guvernerima koji su službovali ovdje, uključujući Pontija Pilata. Kada se jevrejski narod pobunio protiv rimske vladavine, Cezareja postaje političko i ekonomsko čvorište regiona.

Grad je i kasnije imao svoju važnost, sve do 640. godine naše ere, kada je postao posljednji grad u regionu koji su osvojili muslimanski osvajači. Njegova slava počinje da tamni, nestajao je sa sociopolitičke scene regiona, naseljavaju ga manje zajednice, a tek negdje 1800. postaje malo, ribarsko selo.

Ipak, pronalazak novčića mijenja cijelu priču, uvjeren je Jakob Šarvit, iz IAA, koji kaže da taj pronalazak ukazuje da je Cezareja i pod muslimanskim kalifatom bila važna luka i čvorište.

“Prije nego što smo pronašli novčiće, nismo ni znali da je Cezareja u tom periodu bila toliko velika zajednica i, prije svega, bogata zajednica. To mijenja dosta onoga u šta smo vjerovali”, kaže Šarvit.

Novčići otkrivaju taj “izgubljeni” dio istorije Cezareje. Naime, na njima se vidi da potiču iz vremena vladavine kalifa El Hakima (996  1021) i njegovog sina El Zahira, (1021  1036). Oni ukazuju da je Cezareja bila veoma značajan grad u tom periodu. Zanimljivo je da su na većini novčića ostali tragovi zuba, jer su korisnici tako provjeravali kvalitet novčića, tj. da li su od pravog zlata. Sudeći po njihovoj vrijednosti, Cezareja je i u tom periodu bila izuzetno prosperitetan grad, s izuzetnom ekonomijom. Naime, jedan novčić je bio mjesečna plata jednog vojnika.

“Ti novčići su u to doba vrijedjeli pravo malo bogatstvo. To govori da je ovdje živio bogat narod”, zaključuje Šarvit.

Izvor: Nezavisne