30 riječi koje su koristili stari, a čije značenje danas rijetko ko zna

Predstavljamo vam 30 fantastičnih riječi koje su koristili stari Srbi, a čije značenje danas rijetko ko zna!

Jezik se stalno prilagođava i mijenja, pa tako neke riječi ulaze u upotrebu dok druge, neminovno, izlaze i padaju i zaborav. Predstavljamo vam 30 fantastičnih riječi koje su koristili stari Srbi, a čije značenje danas rijetko ko zna!

Ako kažete da večeras idete “do čaršije” neko će vas vjerovatno i razumjeti, ali kuda ste se uputili ako idete “na čair”? I ko vas to prati kada sa vama ide i “dost”? Još kažite da ćete usput svratiti do “džambasina” i nikome najvjerovatnije neće biti ništa jasno!

Ne govorite vi neki strani jezik nego koristite riječi koje su odavno izašle iz upotrebe iako nisu ništa manje korisni ili “lijepe”.

Danas je malo govornika koji bi mogli da objasne značenje mnogih riječi srpskog jezika. Postoje i riječi čija je upotreba danas mala, ali to ne znači da ih treba zaboraviti.

POLZA – Korist, dobitak, uspjeh

AŽAMIJA – Neiskusan nevješt, mlad čovjek (u narodnoj poeziji – neiskusno, nerazumno, naivno, ludo dijete)
BRKLJAČITI – nejasno govoriti, mumlati, brondati
VAJKATI – žaliti se, kajati se – “Ne vajkaj se na život, već se vataj kakvog čestitog posla!” – narodna poslovica
GEKNUTI – umrijeti, ali i propasti (finansijski)
DOST – prijatelj, a odatle je DOSTLUK – prijateljstvo
ĐIDIJA – siledžija, nasilnik (tur.), kod Srba može da bude i junak, delija, zanesenjak koji izaziva divljenje
EGEDA – violina – Sa svojom dvorskom muzikom (s egedama) i s nekoliko momaka … pošalje [ih] u crkvu te se vjenčaju” – Vuk Karadžić
ŽDREPČOVIT – konj koje je spreman za parenje, ali u prenesenom smislu i muškarac koji misli samo na švrljanje i švalerisanje”
ZULUM – nasilje, nepravda – “Tu knezovi nisu radi kavzi, Nit su radi Turci izjelice, Al’ je rada sirotinja raja, koja globa davati ne može, ni trpiti Turskoga zuluma” – narodna pjesma “Početak bune protiv dahija”
IZVANLJUDNIK – nečovjek, čovjek bez ljudskosti
JARA – velika vrućina ako se odnosi na vremenske uslove, ali može da znači i povišenu temperaturu tijela, groznicu
KUVET – moć, sila, snaga
LIPCAL – uginuo, obično se odnosi na životinju. Odatle je nastala riječ “LIPSAO” sa istim značenjem
LJESAK – sjaj, “Od ljeska zimskog sunca … izgledalo je to pivo prozirno” – Petar Pecija Petrović
MAKANJA – malo, sićušno dijete, sitno “poput makova zrna”
NEKNJA – prekjuče
NJEGOVSKI – karakterističan za njega, njemu svojstven – “Proku je obeznanila njegovska, ljuta krv” – Veljko Petrović
OKNUTI – viknuti, dozvati nejeh
REZILAK – sramota, stid, a odatle “REZILITI” – brukati se, sramotiti se
SEHIRITI – uživati, gledati nešto sa uživanjem
TEFERIČ – izlet, veselje
ĆUTUK – glupak, budala
USRŽITI – učiniti da nešto skroz zahvati, da prodre u srž nečega
FUKARA – sirotinja, beskućnici
HRŠUM – povika, vikanje na nekoga, ljutnja (još i “RŠUM”)
CUBOK – iznutrica
ČAIR – polje, livada
DŽAMBASIN – trgovac, prodavac (još i “DŽAMBAS”)
ŠERETLUK – budalaština, šala

Izvor: Istorijski zabavnik