Objavljeno: 15. 11. 2013 u 15:37h
Život u 2013. godini i nije toliko drugačiji od života u 1980-im godinama. Nema letećih automobila, nema gradova na lebdećim oblacima, nema teleportacije ni međuzvjezdanih putovanja.
Napredna tehnologija i hrpa malih gadgeta olakšavaju nam svakodnevicu: mobiteli, GPS sistemi, brzi interneti, hladnjaci koji se ne zamrzavaju, jeftine aviokompanije te baterije s dužim životnim vijekom samo su neki od njih.
A zatim su tu i izumi koji nikad nisu zaživjeli ni zablistali u punom sjaju.
Poteškoća predviđanja budućnosti leži u tome što se obično takva predviđanja temelje na tehnologiji prisutnoj u sadašnjosti. Kada je, primjerice, Jules Vjerne pisao roman “Pariz u 20. vijeku” 1863. godine, zamislio je Pariz kao grad staklenih nebodera, brzih vozova, automobila na benzin te svjetske mreže “telegrafske” komunikacije. No, njegov je lik i dalje pisao perom umočenim u tintu.
Popular Science prisjetio se izuma o kojima su pisali 1980-ih godina te ih tada vidjeli kao revolucionarne, a danas ih u svakodnevnoj upotrebi nema nigdje u svijetu.
“Ukoliko vam kradljivac ukrade aktovku, samo pritisnite aktivacijsko dugme, a iz aktovke će tada početi izlaziti crveni dim i izuzetno prodoran zvuk alarma”, pisali su 1983. Biznismeni su u to vrijeme bili mnogo više zabrinuti zbog posljedica do kojih bi moglo doći ako im neko ukrade aktovku, dok su one danas zamjenjene laptopima pa potrebe za alarmom opremljenim aktovkama nema, iako one zaista postoje i danas.
Godine 1984. pisali su o Nissanovom eksperimentalnom modelu NX-21 čija su se vrata otvarala poput krila galeba. Prva takva vrata pojavila su se na Mercedesovom modelu 300SL iz 1952., a proslavio ih je De Lorean u kultnom filmu “Povratak u budućnost”. Ipak, vrata automobila širom svijeta danas se otvaraju na drugačiji način jer je kod ovakvih vrata ustanovljeno više mana nego prednosti.
Slušati muziku ili radio na slušalice tokom upravljanja motociklom zabranjeno je, stoga se neki izumitelj sjetio napraviti prsluk u kojem su ugrađeni zvučnici kako bi i vozači na dva točka mogli uživati u muzici. No, tokom vremena izmišljeni su drugi elektronički komadi odjeće koji su ovaj izum u potpunosti istisnuli s tržišta, kao što su grijane jakne i rukavice za motoriste, koje se napajaju strujom iz akumulatora vozila.
Ovaj je otirač zapravo samo skupa i komplikovana verzija standardnog otirača za cipele kakvog ima većina domaćinstava širom svijeta. No, u ovom slučaju umjesto da svoje noge brišete u otirač, dovoljno je da samo na njega stanete, a on obavi posao umjesto vas. Ipak, to se nije pokazalo kao dovoljan razlog da ovaj izum uspije i donese bogatstvo svom tvorcu.
Ital Design je zamislio automobil koji bi se prilagođavao prema potrebama vlasnika. U jednom bi trenu mogao biti kombi, a u drugom nešto poput sportskog automobila za elegantniju vožnju. Ta ideja nikad nije naišla na dovoljno plodno tlo da bi se zaista razvila iako je mogućnost da se nešto tako funkcionalno razvije zaista postojala.
Mnogi su izumi u ‘80-im godinama bili kombinacija već postojećih izuma. Vibrosaun je tako bio uređaj u kojem ste se mogli znojiti kao u pravoj sauni, ali i slušati muziku te ležati na vibrirajućoj podlozi. Iz današnje perspektive, Vibrosaun izgleda kao stroj kojeg bismo prije pronašli u rehabilitacijskom centru nego u nečijem dnevnom boravku.
Kartica, dimenzijama malo veća od današnje kreditne, imala je sebi malu tastaturu poput one na mobitelu, a služila je kao bankovna kartica, kao sigurnosni ključ, a mogla se koristiti i za plaćanje parkinga te kao telefonska kartica u javnim telefonskim govornicama. Ono što je prije tridesetak godina bilo zamišljeno kao svojevrsni “smartcard”, danas predstavlja smartphone.
Popular Science o njima je pisao 1981. godine. Takve kuće trebale su imati napredni pasivni i aktivni sistem grijanja, a za gradnju takvih domova bilo je potrebno manje materijala nego za standardne porodične kuće. No, uprkos tim prednostima, kuće u obliku kupola nikad nisu uspjele preuzeti vođstvo od tradicionalnih kuća građenih pod pravim uglovima.
Prije 30 godina pisali su o “AM-FM radio prijemniku s playerom za mikrokasete, digitalnim satom, kalkulatorom i budilicom koji ti stane u dlan”. U to vrijeme mikrokasete su se koristile uglavnom u diktafonima, a danas su gotovo poptuno nestale s tržišta. Izumitelji ovog gadgeta već su tada predvidjeli razvoj tehnologije koja sve potrepštine može suzbiti na veličinu dovoljno malu da stane na dlan korisnika.
Uređaj sličan Google Glassu predstavljen je još 1980-ih godina, no nije se proslavio. Radilo se o malom ekranu veličine 2,5 centimetra s LED diodama, a nešto slično Google će pustiti u prodaju vjerovatno početkom iduće godine.
Izvor: Index.hr
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.