“Ajnštajn nije bio dobar matematičar” i druge zamke istorije

Vikinzi nisu imali rogove na kacigama, Kolumbo nije dokazao da je zemlja okrugla, Napoleon nije bio nizak, jabuka nije pogodila Isaka Njutna u glavu, Volt Dizni nije nacrtao Mikija Mausa, Neron nije likovao nad spaljenim Rimom, a rečenica: „Zar i ti sine Brute“ nije imala istorijski značaj kakav mislite da jeste.

Lista „činjenica“ koje su opštepoznate, a ipak netačne je veoma dugačka, a mi vam predstavljamo najinteresantnije.

Priču o Hamletu smislio je Šekspir

Zaplet priče princu osvetniku koji planira osvetu za ubistvo njegovog kralja oca u središtu je drevne indo-evropske legende.

Oko 1200. godine skandinavski autor Sakso Gramatikus čak je popularizovao priču u radu „Vita Amlethi“ ili „Život Amleta“.

Dok je lik iz Gramatikusove priče princ Danske, Amlet, Šekspirov glavni junak je takođe princ te zemlje, ali se zove Hamlet.

U Gramatikusovoj verziji Amlet takođe lažira ludilo, biva razočaran majčinom brzom udajom za drugog kralja i ubija tajnog špijuna.

Nindže nose potpuno crne kostime

Istini za volju, nije razumno nositi „kostim ubice“ koji je toliko različit od normalne garderobe.

Bez obzira na to koliko dugo treba da se šunjate kroz sjenke, u jednom trenutku se morate približiti nekom kako biste „izvršili zadatak“, pa nošenje sasvim neobičnog kostima djeluje smiješno.

Nindža muzej Iga-ryū, drevna škola nindžicua u Japanu, tvrdi da je popularna ideja o tome kako su nindže izgledale „pogrešna slika koju su predočili filmovi i stripovi“.

Nindže koje su vitlale mačevima u tučama smatrane su „najnižim slojem“, a „prave“ su se služili inteligencijom i obično se bavili špijunažom.

Vinsent Van Gog je odsjekao sebi uvo

Iako mnogi ljudi misle da je Van Gog odsjekao sebi cijelo uvo, zapravo je riječ o samo djeliću lijeve ušne resice.

Štaviše, postoji jasan dokaz da Van Gog to nije učinio sam sebi.

U vrijeme tog incidenta, umjetnik je živio sa prijateljem, francuskim umjetnikom Polom Gogenom sa kim je imao buran i često nasilan odnos.

Zanimljivo je da je djelić resice „nestao“ baš poslije jedne žučne svađe cimera.

Njihov zvaničan stav bio je da je Van Gog sam odsjekao komad uva, ali su to uradili kako se ne bi osramotili u javnosti, naročito pošto je „žrtva“ tvrdila da se ne sjeća te noći.

Iako je umjetnik bio poznat kao mentalno nestabilan, kasnije je pisao svom bratu: „Srećom, Gogen još nije naoružan puškama i drugim opasnim ratnim oružjem“.

Ipak, u cijeloj priči o njegovom uvu, jedna stvar je istinita, barem prema listu Le Petit Journal. Naime, Van Gog je izgleda tri dana poslije tuče zaista poklonio djelić resice jednoj prostitutki.

Ajnštajn je bio loš učenik i matematičar

Albert Ajnštajn zapravo je stekao reputaciju lošeg učenika zato što se često sukobljavao s nastavnicima kada je primjećivao da se prema njemu postavljaju kao autoriteti.

Njegova majka jednom je napisala pismo Albertovoj baki: „Juče je Albert dobio ocjene. Ponovo je najbolji, a njegova knjižica je odlična“.

Osim toga, nikad nije bio loš u matematici, a prema njegovim riječima, „prije petnaestog rođendana, usavršio sam diferencijalni račun i integrale“.

Marija Antoaneta je rekla: „Neka jedu kolače“

Prvi poznati izvještaj o francuskoj kraljici Mariji Antoaneti sadržao je sada poznate riječi „Neka jedu kolače“, ali je stigao mnogo godina poslije njene smrti. Taj citat mnogi smatraju potpunom izmišljotinom.

Prva osoba koja je raširila tu tvrdnju bio je francuski pisac Alfons Kar koji je citirao glasine.

Zapravo, „Neka jedu kolače“ podstiče iz autobiografije Žana Žaka Rusoa „Ispovijesti“ i to u pisanju o tome kako je oklijevao da uđe u pekaru, zato što nije bio lijepo obučen.

„Konačno sam se sjetio privremene mjere jedne velike princeze kojoj je rečeno da seljani nemaju hljeba, a koja je na to rekla: ’Neka jedu brioš’“ (vrsta kolača).

Ova knjiga je objavljena kada je Antoaneta bila djevojčica, a biograf Džulijet Grij nedavno je napisala da je princeza iz Rusoove priče MarijaTereza, supruga Luja XIV.

Inače, varijacije fraze „neka jedu kolače“ pripisivane su mnogim ženama u istoriji.

Izvor: B92