Savjeti za preživljavanje ljetnih vrućina

Temperature se svakim danom sve više penju i jasno je da je ljeto pred vratima. Donosimo pregršt savjeta za ponašanje u ekstremnim vrućinama koje slijede. Pridržavajte se savjeta stručnjaka i pazite na sebe i bližnje.

1. Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate hronične zdravstvene probleme.

2. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tokom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

3. Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.

4. Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

5. Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.

6. Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

7. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tečnosti. Klonite se vrućine

8. Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.

9. Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).

10. Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

11. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.

12. Potražite sjenu.

13. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu. Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti.

14. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.

15. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.

16. Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.

17. Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. 18. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama. Pomognite drugima

18. Posjetite porodicu, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tokom vrućih dana.

19. Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom porodicom. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

20. Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

21. Ako uzimaju lijekove, provjerite s ljekarom koji ih liječi kakav uticaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

22. Položite kurs prve pomoći kako bi naučili šta preduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svako mora znati kako reagovati. Ako imate zdravstvene probleme

23. Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

24. Tražite savjet ljekara, ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova. Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

25. Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;

26. Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;

27. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;

28. Savjetujte se s ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju. Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suvu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na ljekara/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Izvor: Buka