Postavka grupe “Irwin” u Muzeju savremene umjetnosti RS

Objavljeno: 1. 12. 2018 u 14:59h

Svijet se, zaista, više puta promjenio, tako da je nemoguće prepoznati sam oblik života, u kojem smo uramljeni i koji prepoznajemo kao individualno ili kolektivno sopstvo u polju intervencije grupe “Irwin”.

Ovo je napisao prof. dr Miško Šuvaković, u katalogu ili čak svojevrsnoj knjizi izložbe slovenačke grupe “Irwin” – “Was ist Kunst Bosnia and Herzegovina/Heroji 1941-1945”, koja je otvorena u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.

“Izložba grupe “Irwin” rezultat je višegodišnjih razgovora, osmišljavanja i dogovora, koji su rezultovali saradnjom u koju je uključen Historijski muzej Sarajevo. Postavka na specifičan način govori o socijalizmu, o nekom dalekom vremenu, koje je stvorilo dragocjenu zbirku narodnih heroja, koji se već više od sedamdeset godina čuvaju u Historijskom muzeju u Sarajevu” – rekla je Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS.

Ona je objasnila da je umjetnička grupa “Irwin” ovom postavkom predstavila jedan novi koncept.

“Ova veoma intrigantna i zanimljiva umjetnička grupa svoj kolektivizam razvija i njeguje od kraja osamdesetih godina i odlučila je da kroz svoj koncept i svoju umjetničku koncepciju predstavi djela socijalnog realizma na jedan novi način u savremenom kontekstu, govoreći i dajući priliku i publici i svim posjetiocima da izvuku neka nova čitanja” – kazala je Vujkovićeva.

Kustos Historijskog muzeja BiH Svjetlana Hadžirović izrazila je zadovoljstvo zbog saradnje između ova dva muzeja, te iskazala želju da tako ostane u budućnosti. Ona je objasnila da su svi radovi u okviru ove postavke nastali u periodu između 1948. i 1953. godine.

“Uglavnom su to ljudi koji su izgubili svoj život na jedan herojski način, na jedan nesvakidašnji način, potpuno posvećeni ideji da odbrane svoju zemlju od fašizma. Ovi portreti su naručeni od umjetnika i dati su Muzeju revolucije na čuvanje, da bi naše buduće generacije znale šta se u našoj prošlosti dešavalo” – navela je Hadžirovićeva.

Naglasila je da su pojedini portreti oštećeni u prošlom ratu, rupama od gelera i od metaka, ali i zubom vremena. Proces restauracije su započeli 2013. godine.

“Namjerno su urađene djelimične restauracije na pojedinim portretima. Upriličena je i izložba “Restauracija u toku”, na kojoj su bile fotografije o tome kako su portreti izgledali, tako da se mogao ustanoviti pomak” – objasnila je Hadžirovićeva.

Jedan od autora teksta u katalogu izložbe prof. dr Miško Šuvaković u svom obraćanju je približio rad grupe “Irwin” na ovim, u crno obavijenim, portretima.

“Suočavanje sa radom grupe “Irwin” je suočavanje sa izvesnim dramama, strahovima, traumama, uživanjima, neizvjesnostima i ambivalentnostima. Na neki način, iz zaborava, i to dalekog zaborava su izvučeni portreti narodnih heroja. Oni su nastali u jednom istorijskom periodu socijalističkog realizma, koji je veoma kratko trajao u nekadašnjoj Jugoslaviji. Veoma brzo u prvoj polovini pedesetih godina bilo je sramota među slikarima, istoričarima umjetnosti, kulturnim i društvenim radnicima govoriti o socijalističkom realizmu” – naveo je Šuvaković.

Dodao je da je to pokriveno i preneseno u jedno drugačije, prije svega novo vrijeme.

“Bilo je pokriveno i preneseno u jedno novo vrijeme, vrijeme modernosti, vrijeme progresa, idealne moderne i stabilne budućnosti. U tom smislu, ove slike su izvučene iz dvostruke i trostruke prošlosti, zaborava socijalističkog realizma, pokrova koji je postavio modernizam, zaborava tranzicijske Evrope i Jugoslavije i postavljene su u svijet kao oživljavanje – oživljene sablasti jednog velikog rata, velikog heroizma, velike mladosti. One su uramljene, one su prisvojene” – naglasio je Šuvaković.

Kroz teške, crne, barokne, njemačke, slovenačke ramove, prenos ovih djela iz jednog u drugi svijet predstavlja dodatak i daje im novo značenje.

“Da li je ovo ovdje apologija herojima ili je ovdje dekonstrukcija herojima, da li je to divljenje prema herojskoj mladosti koja je sanjala bolji svijet ili je to cinizam onih koji znaju da boljeg svijeta nikada neće biti? U toj ambivalentnosti postavljen je ovaj zid. U kretanju među ovim slikama stoji mjesto suočenja sa smrću. Smrću, u simboličkom, fizičkom, političkom, civilizacijskom smislu. Ovo jeste sjećanje na Jugoslaviju, jeste fascinacija Jugoslavijom i odbacivanje Jugoslavije” – dodao je Šuvaković.

Članovi slovenačke grupe “Irwin” Dušan Mandič, Miran Mohar, Roman Uranjek i Borut Vogelnik prisustvovali su otvaranju postavke. Publika je narednog dana (petak) imala priliku da se druži s njima, ali i sa profesorom Miškom Šuvakovićem, u razgovoru koji je upriličen u Muzeju savremene umjetnosti RS.

Postavka je otvorena do 22. februara 2019. godine.

Kult heroizma

“Konstrukcija narodnog heroja, kao simbola kolektivnog tijela, kolektivne volje i vrijednosti jugoslovenskog socijalističkog društva, predstavlja jedan od ključnih narativa u procesu formiranja socijalističke Jugoslavije, njenog razvoja i budućnosti.

Kult heroja utjelovljuje etičke vrijednosti partizanske borbe (požrtvovanost, entuzijazam, odlučnost). Mit o narodnom heroju ili novom čovjeku bio je neminovan konstrukt za izgradnju novog čovjeka, novog društva i njegovih vrijednosti, kao i kolektivne svijesti i zajedništva” – napisala je Asja Mandić u tekstu kataloga izložbe.

Izvor: Glassrpske/ Milanka Mitrić

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.