Banjaluka ima neprocjenjivo blago, a samo malobrojni znaju za to: Njih dvoje su nam ga ostavili (Foto)

Uskoro će dvije decenije kako Galerija „Terzić“ predstavlja samo natpis na ploči okačenoj na zidu zgrade u centru Banjaluke, kod apoteke 1.maj.

Ova galerija bi odavno trebalo da predstavlja mjesto gdje je smještena zbirka umjetničkih djela, koje su Vojo i Draginja Terzić za života skupljali into samo- iz ljubavi prema umjetnosti.

Grad naslijedio

Ovu vrijednu zbirku Grad je naslijedio nakon smrti Draginje, 2003. godine, baš kao i stan, u kojem je ovaj bračni par živio u Banjaluci, a koji još uvijek nije adaptiran u galeriju. I danas, 18 godina prazan čeka neko bolje vrijeme, da se pojavi neko, ko će da omogući da služi svrsi kojoj je nekada davno i služio. Bio je to njihov stan, a galerija je pripadala svima, koji su je željeli posjetiti.

Trebalo je biti riješeno

Viši kustos u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske Žana Vukičević, kaže da je nesporno da je do sada već trebalo da bude riješeno pitanje pokazivanja zbirke javnosti u stanu bračnog para Terzić.

Može to biti i neki drugi prostor, kaže ona i dodaje da treba imati na umu da je prevashodni prioritet njena zaštita, te da je bolje je ne izlagati nego to činiti u neadekvatnim uslovima.

„Nadamo se da će u skorijoj budućnosti biti omogućeni svi profesionalni muzeološki uslovi za izlaganje Zbirke ‘Terzić’, a do tada je na sigurnom u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske“, rekla je Vukičevićeva.

Treba adaptirati stan

Ona je napomenula da prostor, u kojem će zbirka biti izlagana, mora da zadovoljava sve muzeološke standarde izlaganja i čuvanja umjetnina, što podrazumijeva znatna ulaganja u adaptaciju stana.

Zbirka obuhvata mnogo tehnika

„Zbirka je raznovrsna i obuhvata djela različitih umjetničkih tehnika – ulje, akvarel, tempera, gvaš, pastel, skulptura, grafika i crtež, koja su nastajala u najvećoj mjeri tokom prve polovine i sredinom XX vijeka“, rekla je Vukičevićeva.

Roman Petrović, Igračke, 1932.

Šumanović, Hakman, Konjović…

U zbirci su zastupljeni primjeri stvaralaštva autora značajnih za modernu istoriju umjetnosti nekadašnjih jugoslovenskih prostora, kao što je Sava Šumanović, Kosta Hakman, Milan Konjović, Petar Dobrović, Vlaho Bukovac, Stojan Aralica, Mersad Beber, Mladen Soldo, Đuro Pulitika, Marko Murat i mnogi drugi.

Milan Konjović, Dubrovnik, 1948.

„O vrijednosti zbirke možemo govoriti sa više aspekata: umjetničkog, tržišnog, kulturološkog, sociološkog, čak i emocionalnog,a nesumnjivo je da Zbirka Terzić ima veliki značaj za lokalnu zajednicu kao kulturno nasljeđe Grada. Ali i u širem smislu, budući da je 2003. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH“, rekla je Vukičevićeva.

Đuro Pulitika, Plavi akt, 1977.

Ona smatra i da je prema načinu nastanka zbirka bila specifična i u širim okvirima nekadašnje države, a taj značaj posebno dolazi do izražaja, ako znamo da je kolekcionarstvo umjetnina u današnje vrijeme izuzetno rijetko ili skoro da uopšte ne postoji.

Čak 227 umjetničkih djela

Zbirku Terzić čini 227 umjetničkih djela, a dio se nalazi izložen i u Muzeju Republike Srpske.

Galerija bila otvorena za posjete

Galerija je imala radno vrijeme određenim danima, a ukoliko bi neka zvanična delegacija ili likovni stručnjaci došli u grad, Draginja je uvijek bila spremna da ih primi i otvori, i to ne samo zbirku, nego i privatni dio, gdje je takođe bilo dosta slika i drugih vrijednosti.

Terzići znali vrijednost

Bračni par Terzić bio je svjestan vrijednosti zbirke pa je 1977. godine potpisao sa gradom ugovor o doživotnom izdržavanju, koji je podrazumijevao da poslije smrti Banjaluci ostane trećina zbirke i galerijski prostor na trajno korištenje i javno izlaganje.

Imenovana komisija

Nova gradska administracija obnovila je pitanje prostora galerije Terzić koji nije u funkciji, te pitanje umjetničkih djela koja se nalaze u Muzeju Savremene umjetnosti i Muzeju Republike Srpske, te je krajem juna ove godine imenovana Komisija za vanredni popis umjetnina iz umjetničke zbirke Draginje i Voje Terzić.

„Ključni zadatak bio je da se izvrši naturalni popis umjetničkih djela, likovnih eksponata iz kolekcije, predmeta primjenjene umjetnosti i kućnog posuđa iz stana Draginje Terzić zaprimljenog i pohranjenog u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske i Muzeju Republike Srpske“, rekli su u banjalučkoj upravi.

Komisija je sačinila prijedlog daljeg postupanja sa umjetninama, a svi umjetnički predmeti su popisani, fotografisani i stručno obrađeni.

„Jedan od zaključaka Komisije je da se razmotri mogućnost uspostavljanja stalne izložbene postavke umjetničkih djela, namještaja i predmeta primjenjene umjetnosti i kućnog posuđa iz zbirke Vojislava i Draginje Terzić“, rekli su u banjalučkoj upravi.

Stan postao prostor Grada

Višegodišnji proces uređenja imovinsko- pravnih odnosa je završen, čime je ovaj prostor definitivno u nadležnosti Grada.

U skladu sa zakonom, potrebno je izvršiti promjenu namjene iz stambenih jedinica u poslovni prostor izložbenog tipa za šta je potrebno sačiniti projekat promjene namjene tog prostora.

Budžet

„Za ove korake neophodno je planirati određena sredstva u budžetu Grada za 2022. godinu“, naveli su iz banjalučke uprave.

Ko su Draginja i Vojo Terzić?

Draginja i Vojo Terzić su rođeni u Sarajevu, ona u porodica privrednika, a on u zanatlijskoj. Kolekcionarstvo je Terzićima otvaralo mnoga vrata i omogućilo prijateljstva koja su godinama njegovali. Iako nijedno od njih nije bilo umjetnik, tokom života prikupili su mnogobrojna umjetnička djela, koja su čuvali u svom stanu.

Sve počelo sa Strajnićem

Interesovanje za umjetnost pokazali su nakon poznanstva sa Kostom Strajnićem, istoričarom umjetnosti, kojeg su upoznali u Dubrovniku.

Stojan Aralica, portret Koste Strajnića, 1935.

To poznanstvo bilo je presudno za odluku da počnu da sakupljaju djela jugoslovenskih slikara, te su tokom narednih decenija prikupili nekoliko hiljada umjetničkih predmeta.

Banjaluka.com