Književni pirati preplavili tržište

Dio svakodnevice u svim sferama umjetnosti postala su piratska izdanja koja se pojavljuju u velikom broju, a književnici, slikari i muzičari teško se bore sa “pljačkom” njihovih djela.

Književnica Ljiljana Habjanović-Đurović, za čija djela interesovanje ne prestaje i koja su izdržala probu vremena i stalno se doštampavaju, piratska izdanja svih svojih knjiga držala je u rukama. Zbog piraterisanih naslova i njena izdavačka kuća “Globosino Aleksandrija”, koju je osnovala 2003. godine, trpi značajnu štetu.

“Prije nego što sam osnovala izdavačku kuću sa piraterijom se borio moj izdavač, a ja nisam imala neposredne probleme sa tim. Te 2003. godine u junu sam objavila roman “Igra anđela”, a u decembru sam se srela sa piratskim izdanjem”, kazala je Habjanović-Đurović.

Ona se od tada neprestano sreće sa piratskim izdanjima, jer, kako kaže, čim izađe njena nova knjiga odmah se pojavi i kopija.

“U Beogradu se zna gde su centri piraterije, koje su ilegalne štamparije, ko prodaje piratska izdanja. Međutim, društvo u kome živimo opterećeno je sa mnogo problema da sam ja apsolutno svjesna da ima prečih stvari za rešavanje”, istakla je ona.

Upoznajući se sa ovim problemom do srži naglasila je da su piratska izdanja velika šteta za izdavačke kuće i pisce, koji rade legalno, ali i za državu jer zbog ilegalnih izdanja ostaje bez poreza.

“Meni kao piscu najteže pada to što ja ne znam u kom tiražu su tačno prodate moje knjige. Peter Živadinović, koji je godinama bio ekskluzivni izdavač Paola Koelja, čija su izdanja godinama piraterisana, rekao je da se odnos legalnih i ilegalno štampanih knjiga kreće u srazmjeri 1:3, dakle da se na jednu legalno prodatu knjigu na crnom tržištu prodaju tri”, podsjetila je Habjanović-Đurović.

Autorka romana, koji u rekordnom roku nađu put do srca čitalaca, imala je priliku da i najnoviju knjigu “Sjaj u oku zvezde” u piratskom izdanju vidi na prošlogodišnjem “Glasovom” sajmu knjiga u Banjaluci.

“Potpisivala sam knjige cijeli dan i negdje oko 17 časova potpisujući jednu knjigu osetila sam pod rukom da je drugačiji dodir papira. Malo sam bolje pogledala, učinilo mi se da je i boja papira drugačija, uzela sam knjigu i stavila pored izdanja koje smo mi objavili i vidjela da se knjige zaista razlikuju i da je to što sam potpisala piratsko izdanje”, prisjetila se ona.

Sa istim problemom se susreće i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo, kada je u pitanju obavezna školska literatura. Direktor Zavoda Rade Ristović podsjetio je da izdavač čije je izdavačko pravo ugroženo i povrijeđeno može zahtijevati naknadu štete.

“Bilo bi dobro da preventivno djelujemo u jeku školske godine kada se udžbenici prodaju. Svake godine organi SIPA nam dostavljaju određene podatke o piratskim izdanjima”, kazao je Ristović.

Sajam

“Ljudi koji se time bave toliko su samouvjereni da im niko ništa ne može, da ne kriju to što rade. Na Sajmu knjiga u Zaječaru došao je prodavac knjiga iz Niša, koji mi je rekao: Ja prodajem tvoja piratska izdanja i super smo prošli sa novom knjigom. Svi ti koji pljačkaju potpuno su bezobzirni dok stoje i gledaju u oči ljude kojima to čine”, kaže Ljiljana Habjanović-Đurović.

Izvor: Glas Srpske